TEKST: Tea Šupe
FOTO: Wikipedija


NA DANAŠNJI DAN

5. OžUJKA 2010. 07:22h

Masakr u gradu `kolijevci suvremene Amerike`

Tekst

Mladi učenik počeo je vikati na ulici, a vojnik je napustio stražu kako bi ga prebio. Uslijedio je okršaj koji je okončao s petero ubijenih.

''Bostonski masakr'', čuveni sukob engleskih vojnika i američkih patriota u ponedjeljak, 5. ožujka 1770. godine, vodio je u konačnici i do Američke revolucije. Napetosti između građana i vojnika zbog vojne okupacije Bostona su bile pojačane kad su vojnici počeli pucati na grupu civila. John Adams je kasnije rekao da je Amerika bila utemeljena na noć Bostonskog masakra.

Samuel Adams je nazvao ovaj događaj ''Bostonski masakr'' (the Boston Massacre) i upotrebio je taj izraz u svrhe propagande. Tvrdio je da značaj događaja nije bio broj poginulih, nego sudjelovanje običnih Amerikanaca u važnom revolucijskom događaju. Nakon sahrane pet ubijenih, na kojoj je bila prisutna najveća grupa ljudi u povijesti sjevernog američkog kontinenta, Bostonci su se okupili kod Stare Južne Crkve i zahtjevali da engleski vojnici napuste grad.
Mladi učenik Edward Gerish se obratio činovniku na Ulici King da isplati dug njegovom šefu. Kada je počeo vikati, engleski stražar White je napustio svoju stražu ispred carinarnice da bi prebio dječaka. Gerish je pobjegao, ali se uskoro vratio sa nekoliko prijatelja. Zajedno su počeli bacati na vojnike grude snijega, led i smeće.

Zbog sukoba, tadašnji časnik, kapetan Thomas Preston, doveo je pojačanje od osam vojnika. Rulja građana je postala veća i nastavila je bacati stvari na britanske vojnike. Kapetan Thomas Preston je naredio vojnicima de ne pucaju, ali ga vojnici vjerojatno nisu dobro čuli i počeli su pucati na građane. Ukupno je ubijeno pet Amerikanaca, a šest je bilo ranjeno.

Sudski proces nakon masakra je bio održan u građanskom sudu sa porotom lokalnih građana. John Adams je bio odvjetnik vojnika. Sud je odlučio da je šestero vojnika nevino, a dvoje krivo za ubojstvo. Kasnije se odlučilo da je i časnik Thomas Preston nevin nakon što porota nije mogla utvrditi da je naredio vojnicima da pucaju na građane. Presude porote sugerirale su da su vojnici bili izazvani i da njihova upotreba sile nije bila sasvim nerazumna.

''Dan masakra''

Samuel Adams je nazvao ovaj događaj ''Bostonski masakr'' (the Boston Massacre) i upotrebio je taj izraz u svrhe propagande. Tvrdio je da značaj događaja nije bio broj poginulih, nego sudjelovanje običnih Amerikanaca u važnom revolucijskom događaju. Nakon sahrane pet ubijenih, na kojoj je bila prisutna najveća grupa ljudi u povijesti sjevernog američkog kontinenta, Bostonci su se okupili kod Stare Južne Crkve i zahtjevali da engleski vojnici napuste grad.

-.-Wikipedija-.-
Photo Wikipedija  
Događaj je bio obilježavan kao ''dan masakra“ sve do 1783. godine.

Boston je glavni i najveći grad američke savezne države Massachusetts. Prema procjeni iz 2008. godine broji 609.023 stanovnika, dok šire gradsko područje ima 4.522.858 žitelja.

Osnovali su ga 1630. godine puritanski kolonisti iz Engleske i nazvali prema Bostonu u Lincolnshireu. U gradu su se početkom 1770-ih odvijali događaji koji su doveli do Američkog rata za neovisnost, Bostonski masakr i Bostonska čajanka, stoga se Boston često naziva "kolijevkom suvremene Amerike".

Danas je grad među najznačajnijim kulturnim i financijskim središtima Sjedinjenih Država. U susjednom Cambridgeu nalazi se poznato sveučilište Harvard i tehnološki institut Massachusetts Institute of Technology.
Boston je grad s brojnim profesionalnim sportskim momčadima, među kojima su najznačajnije Boston Celtics (košarka), Boston Red Sox (bejzbol), New England Patriots (američki nogomet), Boston Bruins (hokej na ledu) te New England Revolution (nogomet).