Milošević prosječnom Srbinu duguje 57 tisuća eura

Prosječnom Srbinu Milošević duguje 57 331 euro, što je razlika između plaća koje bi bile ostvarene da je Srbija krenula u reforme a ne u rat

Prosječnom zaposlenom stanovniku Srbije Slobodan Milošević duguje 57.331, a umirovljenicima 35.191 euro, izračunali su ekonomisti. To je, naime, razlika između potencijalnih plaća i mirovina koje bi bile ostvarene da je Srbija prije dva desetljeća krenula u reforme, a ne u rat.

Predsjednik SPO-a Vuk Drašković i predvodnik demonstracija 9. ožujka 1991. godine tvrdi kako je danas jasno da je obaranje režima bio uvjet za politiku razuma, izbjegavanja raspada zemlje, krvavog rata i lošeg života koji su pretrpjeli građani, piše srbijanski Press.

On tvrdi kako su Amerikanci 1991. godine nudili financijsku podršku od oko pet milijardi dolara za spas Jugoslavije, a uz to su dolazile i političke garancije da će Jugoslavija ubrzano ući u EU.

Drašković je rekao kako je najveći krivac što se to nije dogodilo režim u Beogradu, odnosno Slobodan Milošević. Tvrdi kako je Milošević arogantno je sve to odbijao, kao i ponude za preuređenje Jugoslavije, koje su stizale iz zemlje.

Prva ponuda stigla je iz Zagreba i Ljubljane, a želja je bila da se Jugoslavija preuredi u asimetričnu federaciju, tako što bi Srbija, BiH, Crna Gora i Makedonija bile u jednoj čvrstoj federalnoj vezi, a u konfederalnoj sa Hrvatskom i Slovenijom.

Milošević je državu stajao 711,8 milijardi eura

Milošević je sve to odbio, baš kao i prijedloge o konfederaciji šest republika, ponudu iz Sarajeva o mini-Jugoslaviji. Tada je krenuo rat, a građani su pokradeni na deviznoj štednji, Zajmu za gospodarski preporod.

Miroslav Zdravković, urednik portala Ekonomija.org, izveo je računicu koja pokazuje da bi ekonomija bez Miloševića 1990. godine danas bila dva puta veća.

Da je u Srbiji zavladala demokratska vlast početkom devedesetih, Srbija bi u EU najvjerojatnije ušla zajedno sa Češkom i drugim istočnoeuropskim zemljama. Mislim da na kraju Jugoslavija ne bi mogla postojati. Treba imati u vidu da bi Srbija u svakom slučaju imala loše odnose sa BiH i Hrvatskom, kao i konstantno političko opterećenje koje bi stvarali Albanci na Kosovu. S jedne strane, Srbija bi izgubila istočno tržište, gdje je odlazilo oko 35 posto srpskog izvoza, ali s druge strane, Beograd bi vjerojatno bio ekonomski centar ovog djela Europe umjesto Budimpešte

Goran Nikolić

Zdravković tvrdi kako je riječ o najgrubljem obračunu realiziranog gubitka BDP-a jer ne uzima u obzir raspad zajedničke zemlje, kao i tranzicijsku recesiju koja je pogodila sve zemlje istočne Europe.

Budimpešta najviše profitirala

Goran Nikolić, suradnik Instituta za europske studije, slaže se sa proračunima koji govore da je svaki prosječan građanin Srbije uskraćen za dvosoban stan, ali i dodaje da je pitanje koliko bi na ekonomsku stabilnost zemlje utjecalo to što i u idealnom scenariju Srbija ne bi mogla biti oslobođena mnogih političkih problema koji je i danas opterećuju.

- Da je u Srbiji zavladala demokratska vlast početkom devedesetih, Srbija bi u EU najvjerojatnije ušla zajedno sa Češkom i drugim istočnoeuropskim zemljama. Mislim da na kraju Jugoslavija ne bi mogla postojati. Treba imati u vidu da bi Srbija u svakom slučaju imala loše odnose sa BiH i Hrvatskom, kao i konstantno političko opterećenje koje bi stvarali Albanci na Kosovu. S jedne strane, Srbija bi izgubila istočno tržište, gdje je odlazilo oko 35 posto srpskog izvoza, ali s druge strane, Beograd bi vjerojatno bio ekonomski centar ovog djela Europe umjesto Budimpešte - zaključuje Nikolić.