Može li "Paktom euro plus" EU stati na obje noge, da više ne šepa?

Godinu dana nakon što je u javnost izbilo u koliko je dubok novčarski ponor potonula Grčka – nakon nje u provaliju je pala i Irska a na njezinu se rubu Portugal upravo ljulja - šefovi država ili vlada EU 27 dogovorili su u petak konačni sporazum o mjerama koje će zajedničku valutu euro postaviti na čvrste temelje. Usklađivanjem gospodarskoga upravljanja europska će monetarna i gospodarska unija, kako je rekao predsjednik Europske komisije Jose Manuel Durao Barrosa, “stati na obje noge, da više ne šepa”.

Prva od tih mjera je “Pakt euro plus”, čiju su prvu inačicu, nazvanu “Paktom za konkurentnost”, predložili njemačka savezna kancearka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy. Zbog toga su prijedloga, koji govori o rezanju dugova, usklađivanju fiskalnih politika, povećanju dobi za odlazak u mirovinu, “decentralizaciji” kolektivnoga pregovaranja na tvrtke, te ukidanju indeksiranja plaća uz inflaciju a povezivanju njihova rasta uz proizvodnost, u četvrtak, prvoga dana summita, na ulice europskih glavnih gradova izlišli desetci tisuća prosvjednika.

Uz 17 država članica koje su uvele euro,paktu su pristupile i Bugarska, Danska, Latvija, Litva, Poljska i Rumunjska. U konačnoj inačici državama je članicama ostavljeno više prostora da same odluče kako ostvariti ciljeve fiskalne stege, poticanja zaposlenosti i prilagodbe mirovinskih sustava demografskim kretanjima.

- Paktu nije cilj razmontirati državu blagostanja, nego spasiti je, tj. osigurati dovoljnu konkurentnost gospodarstva da stvara nova radna mjesta i održi visoki životni standarda svih naših građana – rekao je predsjednik Europskoga vijeća Herman van Rompuy.

Europski su se čelnici suglasili o “maloj izmjeni” Lisabonskoga ugovora koja će omogućiti uspostavi trajnoga fonda za pomoć zemljama s platnim teškoćama (ESM). Također su prihvatili zahtjev A. Merkel da se ESM, u kojemu će biti 80 milijarda eura u gotovini od čega 22 milijarde njemačkih, te 620 milijarda eura jamstava, puni tijekom pet godina, počevši od 2013., jednakim godišnjim uplatama sukladnima gospodarskoj snazi pojedine članice eurozone.

Na summitu je usvojeno i šest zakonskih prijedoga o jačanju proračunskoga i makroekonomskoga nadzora, uključujući globe za zemlje koje ne smanjuju državni dug.

Europsku komisiju na summitu su zadužili da provede hitnu reviziju propisa o nuklearnoj sigurnosti, da se u svim europskim nuklearkama provedu pokusi otpornosti, te da se “ohrabri i podupre” susjedne zemlje da provedu takve pokuse. Njihove bi ishode proučilo “neovisno međunarodno tijelo”, a na prosinačkome summitu odlučilo bi se o daljnjim koracima za postizanje “najviših standarda nuklearne sigurnosti”.