Na sudovima preko 400 tužbi protiv novinara

Sudac je rekao novinaru – pa šta ti fali da kažeš ko ti je to rekao, pa da završimo s ovim - iako je izvor zaštićen i zakonom i kodeksom.

Trenutno se na sudovima u Federaciji nalazi više od 400 tužbi protiv novinara za klevetu. Otkad je prije nekoliko godina kleveta dekriminalizirana i svedena na građanske parnice, i broj tužbi se povećao, no i dalje jako malo dolazi od strane privatnih građana, a najviše od političara i estradnih ličnosti.

U Vijeću za tisak ističu kako postoji i problem needuciranosti sudaca, posebice kada su parnice sa kantonalnih sudova prebačeni na općinske.

- Kada je tužena jedna velika medijska kuća u Sarajevu, sudac je doslovno rekao – ma daj, isplatite tih 3000 maraka, pa gradite nebodere po gradu, imate taj novac, što vam on znači – ispričala je Ljiljana Zurovac, direktorica Vijeća za tisak. Takvih slučajeva ima mnogo, a posebno su teški oni u kojima se od novinara traži da otkrije izvor.

- Na jednom suđenju, sudac je rekao novinaru – pa šta ti fali da kažeš već ko ti je to rekao, pa da završimo s ovim – rekla je Zurovac, iako je izvor zaštićen i zakonom i kodeksom i nitko nema pravo natjerati novinara da ga otkrije.

Vijeće za tisak je tijekom prošle godine primilo 46 žalbi građana na pisanje medija. 30 posto je riješeno medijacijom, 30 posto je odbijeno kao neosnovano. U onaj dio osoba koje su probleme riješile medijacijom, najviše spadaju privatni građani.

– Iako nema puno građana koji tuže novine, onima koji to i urade najvažnija je moralna, a ne financijska satisfakcija, u vidu demantija – kaže Zurovac. No, kad su u pitanju političari i druge javne ličnosti, njima je važnija financijska.

- Misle da će se obogatiti dizanjem tužbe, ali kod nas u zakonu postoji stavka prema kojoj onaj koji tuži mora dijeliti sudske troškove s tuženim, a procesi na sudu dugo traju i često su troškovi veći i od same oštete, tako da im se apetiti brzo smanje.

Pritisak na novinare

U Zakonu postoji klauzula, prema kojoj novinaru ili medijskoj kući ne može biti izrečena tolika kazna da bi ga novčano ugrozila. Ali kad se protiv novinara podigne nekoliko tužbi, onda je on ugrožen.

- I zbog tih ekonomskih pritisaka dolazi do samocenzure, koja je mnogo opasnija od cenzure, jer novinar to radi sam sebi, često nesvjesno – zaključila je Zurovac.

U Republici Srpskoj je puno manji broj tužbi za klevetu protiv novinara, u Banja Luci svega 30-ak u zadnjih pet godina.