Najveća vladina tržišna intervencija nakon 30-ih

Čelnici Kongresa i administracije predsjednika Busha postigli su suglasnost oko glavnih elemenata plana sanacije financijskog sektora.

Čelnici američkog Kongresa i administracije predsjednika Georgea W. Busha u nedjelju su postigli suglasnost oko glavnih elemenata plana sanacije financijskog sektora u SAD, vrijednog 700 milijardi dolara, otvarajući put za brzu provedbu najveće vladine tržišne intervencije od Velike depresije tridesetih godina 20. stoljeća, izvijestili su američki mediji.

Pregovarači još trebaju izraditi konačni prijedlog zakona i dobiti odobrenje republikanskih kongresnika, čije je odlučno protivljenje intervenciji saveznih vlasti gotovo srušilo dvostranački sporazum oko plana.

Dužnosnici obiju stranaka nadaju se da će Predstavnički dom o planu glasovati u ponedjeljak.

-Još moramo raditi da bismo to dovršili, ali mislim da smo stigli do cilja-izjavio je ministar financija Henry Paulson, koji sudjeluje u pregovorima na Capitol Hillu.

Zakonom bi se stvorio program koji će vladi omogućiti da sredstvima iz proračuna osigura oporavak banaka i drugih financijskih institucija, otkupljujući iz njihovih bilanci nelikvidne vrijednosnice derivirane iz hipotekarnnih kredita i drugu obezvrjeđenu imovinu.

Do prekretnice u pregovorima došlo je kada su demokrati, koji drže većinu u Kongresu, pristali u plan uključiti prijedlog republikanaca, prema kojem bi se vladi omogućilo da osigurava neke loše kredite umjesto da ih otkupljuje, što treba smanjiti ukupnu svotu koja će se utrošiti na saniranje financijske industrije.

Drugi važan dio pogodbe, koji je osigurao podršku demokrata s centra i republikanaca koji traže fiskalnu disciplinu, jest da bi financijske tvrtke trebale platiti vladi ako pretrpi gubitke. Prijedlog je da se uvede porez od dva posto tvrtkama, ako program za pet godina ne vrati ono što je uloženo.

Kongresni čelnici, koji su okvirni sporazum objavili nakon maratonskih pregovora u ranim jutarnjim satima u nedjelju, nadaju se glasovanju u Predstavničkom domu u ponedjeljak, a u Senatu ubrzo nakon toga.

Predsjednički kandidati, republikanac John McCain i demokrat Barack Obama, podržali su plan vladinog otkupa nelikvidne imovine financijskog sektora.

-To je nešto što ćemo svi teško progutati i krenuti dalje. Opcija da se ne učini ništa jednostavno nije prihvatljiva-izjavio je McCain.

Obama je tražio da se kredit za zaštitu poreznih obveznika uključi u prvotni prijedlog administracije. -Vršio sam snažan pritisak i bio sam uključen u oblikovanje tih odredbi-izjavio je Obama.

Vladin diskontni otkup vrijednosnica oslonjenih na hipotekarne kredite i drugih loših dugova banaka i drugih ulagača, treba osigurati da oni ponovo izdaju kredite i zadrže otvorenim kreditne linije, čije je zamrzavanje prijetnja cijelom američkom gospodarstvu.

Vlada bi, nakon oporavka tržišta, prodavala te vrijednosnice po najboljoj cijeni koju može postići.

Vlada bi dobila zalog u dionicama u zamjenu za pomoć s otkupom loših dugova, što bi osiguralo proračunske prihode iz buduće dobiti saniranih financijskih tvrtki.