Najveće zemlje donatori nepripremljene za krizu

Zbog svjetske gospodarske krize učinkovitije trošenje javnog novca te bolja i djelotvornija humanitarna pomoć potrebniji su nego ikad.

Vodeće zemlje donatori nedovoljno su pripremljene da potrebitima u presudnu trenu pruže učinkovitu dobrotvornu pomoć, ocijenila je specijalizirana udruga u utorak predstavljajući Indeks za 2009., koji Norveškoj daje prvo mjesto po učinkovitu odgovoru na krizu.

- Zbog svjetske gospodarske krize učinkovitije trošenje javnog novca te bolja i djelotvornija humanitarna pomoć potrebniji su nego ikad - rekla je Silvia Hidalgo, izvršna ravnateljica i suutemeljiteljica Društva za istraživanje razvojne pomoći (DARA).

Rezultate Indeksa humanitarnog odgovora na krizu (HRI, Humanitarian response Index), ravnateljica je predstavila u Nacionalnom Press Clubu u Washingtonu, piše na svojim internetskim stranicama ta neovisna i neprofitna međunarodna udruga.

Indija Photo javno165

- Bezbrojni ljudski životi bili bi spašeni, a patnje izbjegnute u državama kao što su Pakistan, Sudan ili Somalija kad bi vlade donatori na primjeren način financirale i podupirale dobrotvorne udruge - rekla je Hidalgo.

Norveška je ove godine na drugo mjesto potisnula prošlogodišnju prvakinju Švedsku, a slijede je Irska, Danska te Europska komisija (5.). Sjedinjene Američke Države, jedan od najvećih svjetskih donatora, zauzele su 14. mjesto.

Jedan dolar uložen u sustav za smanjenje katastrofe u zemljama u razvoju uštedi 7 dolara štete

U studiji se navodi da bi bogate zemlje trebale više ulagati u sustave za sprječavanje katastrofa. Tomu u prilog govore iskustva sa sadnjom stabla mangrove u Vijetnamu i Bangladešu, čime se štiti priobalje od oluja i erozije tla. Pozitivnim se pokazalo i ulaganje u zaštitu od poplava u Kini, sustav ranog upozorenja na opasnosti, evakucija i izobrazba za pružanje prve pomoći.

Ujedinjeni narodi objavili su da 1 dolar uložen u sustav za smanjenje katastrofe u zemljama u razvoju uštedi 7 dolara štete.

Humanitarne krize prijete životima 250 milijuna ljudi svake godine. Zbog sve veće opasnosti od "prirodnih" katastrofa i sukoba, povezanih s učincima klimatskih promjena, svjetskom financijskom krizom i ograničenim sredstvima, sve više ljudi treba pomoć sada i u idućim godinama.