Naša djeca će ići u mirovinu u Europskoj uniji tek sa 72 godine!

Europska komisija u strateškom dokumentu, koji je prvi u Europi objavio austrijski dnevni list Wirschafts Blatt, a do kojeg je Večernji list također došao prije njegova usvajanja i predstavljanja javnosti krajem ovog tjedna, potiče zemlje EU da konstantno povećavaju zakonsku granicu za odlazak u mirovinu: dugoročno, do 2060., ta granica mogla bi se povećati za pet do sedam godina. To bi značilo da i Hrvati, koji sada odlaze u mirovinu sa 65 godina, kao budući građani EU mogu očekivati da njihova djeca rade i do svoje 72. godine.

Naime, upravo za tih sedam dodatnih godina će, prema očekivanjima, narasti očekivani životni vijek prosječnog Europljanina. Dokument Europske komisije savjetuje kako građanima prezentirati činjenicu da će morati raditi dulje u starosti: "Bit će važno objasniti da, s povećanjem životne dobi, produljeni radni vijek ne znači da će ljudi imati manje godina za uživanje u mirovini". Drugim riječima, ako Europljani dulje žive, neka dulje i rade. Ostat će im jednako vremena za uživanje u mirovini, a duljim radnim vijekom pomoći će Europi da ne propadne pod teretom niske produktivnosti, populacije koja stari i skupog mirovinskog sustava.

"Starenje populacije veliki je izazov", kaže se u dokumentu naslovljenom "Bijela knjiga: program rada za odgovarajuće, sigurne i održive mirovine". Pojam "bijela knjiga" znači da je to prijedlog budućih aktivnosti EU na tom području. Pojam "izazov" u EU dokumentima obično je eufemizam za "opasnost". Dokument, koji će europski povjerenik za rad i socijalna pitanja Laszlo Andor prezentirati u sljedećim danima, dalje opisuje tu veliku opasnost za Europu koja stari i time postaje neproduktivnija: "Ako žene i muškarci, koji će dulje živjeti, također ne ostanu i dulje zaposleni (…) povećanje troškova za mirovine postat će neodrživo". Ne ostanu li raditi i iznad sada propisanih zakonskih granica za odlazak u mirovinu, to će imati "dugotrajne ekonomske i proračunske posljedice u EU, smanjit će potencijal za ekonomski rast i stvoriti pritisak na javne financije". 

U Hrvatskoj je zakonska dob za odlazak u mirovinu 65 godina za muškarce. Za žene je manja, ali se postupno povećava sa 60, koliko je bila prije 2011., na 65, koliko će doseći 2018., kada za žene mora vrijediti jednaka zakonska dob za starosnu mirovinu kao i za muškarce. Prema podacima iz 2010., prosječni Hrvat doživi 73,4 godine, a prosječna Hrvatica 79,9 godina. Kad se predviđanja iz dokumenta Europske komisije primijene na hrvatske prilike, to bi značilo da će i muškarci i žene u Hrvatskoj 2060. odlaziti u starosnu mirovinu sa 72 godina (65 + 7) jer će živjeti otprilike sedam godina dulje. Točna predviđanja na koja se poziva Komisija kažu da će Europljanin 2060. živjeti 7,9 godina dulje nego danas, a Europljanke 6,5 godina dulje nego danas.

Financijska kriza natjerala je Uniju da se bolje i snažnije ekonomski poveže, a u sklopu toga potrebno je bolje uskladiti mirovinske sustave zemalja članica. "Hitnije nego ikad prije potrebno je uskladiti mirovinske sustave s promijenjenim ekonomskim i demografskim okolnostima", zaključuje se u bijeloj knjizi Europske komisije. 

To usklađivanje treba sadržavati četiri ključne stvari koje se u dokumentu nabrajaju taksativno: povećati dob za umirovljenje sukladno povećanju očekivane životne dobi; smanjiti broj ljudi koji koriste pogodnost ranog odlaska u mirovinu; dati ljudima bolju priliku za cjeloživotno učenje i usavršavanje; izjednačiti dob za odlazak u mirovinu za muškarce i žene.

Povećanje dobi za odlazak u mirovinu

Sukladno povećanju očekivane životne dobi, predlaže se i podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu, odnosno kasnije umirovljenje. Tako bi se radni vijek do 2060. produljio za sedam godina

Smanjiti broj ranijih odlazaka u mirovinu

Kao jedna od mjera kojima bi se mogli spasiti mirovinski sustavi, odnosno opstanak i razvoj cijele Europske unije, predlaže se i smanjenje broja ranijih ili prijevremenih odlazaka u mirovinu.

Prilika za cjeloživotno obrazovanje

Zajedno s produljenjem radnog vijeka i kasnijim odlaskom u mirovinu, kao još jedna od mjera u programu usklađivanja životne dobi i umirovljenja, navodi se i cjeloživotno učenje i usavršavanje.

Izjednačavanje odlaska u mirovinu za žene i muškarce

Jednaka životna dob za odlazak u mirovinu vrijedi i za žene i za muškarce. Ovome se prilagođava i Hrvatska, a 2018. godine u mirovinu će sa 65 godina života odlaziti i žene i muškarci.