Novo tumačenje Hitlerove mržnje prema Židovima

Povjesničar Ralf-George Reuth iznio je potpuno novu teoriju o Hitlerovoj mržnji naspram Židova, koja je rezultirala genocidom jednog naroda.

Poraz u Prvom svjetskom ratu, Njemačka u financijskom rasulu, prijetnja revolucije bili su poticaj da Židove počne promatrati kao jedine odgovorne za burzovni kapitalizam koji je nakon njegove propasti prouzročio akutno siromaštvo i patnje, te pojavu boljševizma.

Ralf-George Reuth

Reuth smatra kako ih je diktator krivio, kako zbog revolucije u Rusiji, tako i zbog kolapsa njemačke ekonomije.

Tvrdnja je oštra suprotnost prijašnjim teorijama da je Hitlerov antisemitizam proizašao iz njegovih iskustava s mračnih ulica Beča, našavši se u siromaštvu i bijedi.

Povjesničari su spekulirali kako je i sam bio dijelom Židov, te da je njegova majka umrla od ruke nesposobnog židovskog liječnika.

Knjiga 'Hitler's Jewish Hatred; Cliché and Reality' (Hitlerova mržnja prema Židovima: Klišej i stvarnost) poziva se na mnoge izvore pri otkrivanju razloga iza Holokausta, koji je odnio šest milijuna života.

Pisac vjeruje da se fanatizam niže srednje klase pretvorio u ubilačku Hitlerovu mržnju nakon 1919. godine.

U to vrijeme više od polovine njemačkih banaka nalazilo se u židovskom vlasništvu, burzom su dominirali židovski mešetari, gotovo polovicu novina također su posjedovali Židovi, kao i više od 80 posto trgovina.

Tada je i postalo 'normalnim' kriviti židovske ulagače za poraz u ratu.

Međutim, Hitler je prema Reuthu Židove smatrao krivima i za rusku revoluciju, navodeći da su Trocki i Marx bili Židovi, dok je Lenjin bio samo četvrtinom Židov.

'Protiv svih nacionalističkih uvjerenja'

Kada je Sovjetska republika iste godine proglašena u Münchenu, kocka je za Hitlera bila bačena, nadalje će demonizirati Židove za sva svjetska zla.

- Poraz u Prvom svjetskom ratu, Njemačka u financijskom rasulu, prijetnja revolucije bili su poticaj da Židove počne promatrati kao jedine odgovorne za burzovni kapitalizam koji je nakon njegove propasti prouzročio akutno siromaštvo i patnje, te pojavu boljševizma - rekao je povjesničar.

- Ta dva događaja bili su osnova formiranja njegovog mišljenja o Židovima i odluci da ih sve pobije. Povjerovao je u glasine i šaputanja koja su okrivila židovske kapitaliste da su zabili Njemačkoj nož u leđa. Uvidio je kako su mnogi Židovi imali važnu ulogu u kratkotrajnoj Sovjetskoj republici osnovanoj u Münchenu 1919., što je bilo protiv svih nacionalističkih Hitlerovih uvjerenja - nastavio je Reuth.

- No to se dogodilo nakon Prvog svjetskog rata, ne prije. Mogu dokazati da je imao puno židovskih prijatelja u Beču, usprkos tvrdnjama u Mein Kampfu, kako je bio zgađen Židovima koje je vidio ondje – zaključio je pisac.

Reuth je priznati biograf 'naci ere', koji je napisao i knjigu o majstoru propagande Trećeg Reicha, Josefu Goebbelsu.