Obilježava se dvadeset godina od Tiananmena

Na trgu Vječnog mira na zapovijed Komunističke partije, vojska je otvorila vatru na studente koji su prosvjedovali i tražili veće slobode.

U spomen na nikad zaboravljeni ali stalno prešućivani sukob studenta i kineskih komunističkih vlasti na trgu Tiananmen, diljem svijeta održavati će se komemoracije za sve studente koji su pobijeni.

4. lipnja je bila 18. godišnjica krvavog gušenja studentskog pokreta koji je tražio političke reforme u Kini, a skupine za ljudska prava ponovno su zatražile otvaranje službene istragu o tragediji na Trgu nebeskog mira (Tiananmen) u Pekingu. Kineski službeni mediji odlučili su i ove godine prešutjeti događaj, a vlasti nastavljaju pritisak na disidente. Photo javno100

Kina je velesila koja nastavlja otvaranje prema Zapadu i ostatku svijeta ali bolno razdoblje od prije 20 godina još uvijek izaziva kontroverze. Ocjena državnog lista Global Times, koji se jučer po prvi puta osvrnuo na godišnjicu, navela je kako su kineski intelektualci nakon krvavih prosvjeda postali umjereniji u svojim zahtjevima. Kako tvrdi profesorica s Kineske akademije društvenih znanosti Zhang Liping, ljudi su shvatili da se Kina neće promijeniti preko noći, no misli i kako intelektualci ipak imaju više prostora.

- Ljudi su sada zreliji - kaže za list i pisac Zhang Yiwu, te to povezuje s činjenicom da ljudi više nisu toliko uvjereni kako su ideje Zapada najbolje rješenje za Kinu.

Još uvijek se ne zna točan broj poginulih

Kako navodi francuska agencija iako će u svim većim svjetskim metropolama biti održane komemoracije, u Kini se očekuju samo pojedinačne izolirane akcije.

- Disidenti su pod stalnim nadzorom ili poslani udahnuti svjež zrak u planine, a poneki će u četvrtak možda odjenuti bijelu odjeću, u znak žalosti i na poziv disidenata u egzilu - piše AFP.

Kineske vlasti nikada službeno nisu objavili brojku poginulih studenata. Pekinške gradske vlasti tvrde da je poginula 241 osoba, no udruge za ljudska prava barataju s brojkom od nekoliko tisuća. U današnjoj Kini mlađa populacija je više zainteresirana za gospodarski razvoj zemlje nego za političke probleme. Kina je trenutno treće gospodarska sila na svijetu i razvija konkurentnu ekonomiju u kojoj se mlade potiče na žestoku borbu, koja se često pretvara u golu bitku za opstanak.

- Danas je gospodarstvo mnogo razvijenije. Mnogi ljudi trče za materijalnim bogatstvom, ne zabrinjava ih politika - kazala je za agenciju Reuters Zhan Xianling, majka tada 21-godišnjeg studenta ubijenog u gušenju prosvjeda.

Studenti željeli demokratizaciju velike sile

No, francuska agencija navodi kako je za vrijeme studentskih prosvjeda mladež bila puna ideala, te zbog nedostatka iskustva i dovoljno drska da se suprotstavi moćnoj partiji. Studentski pokret su tad podupirali i profesori, radnici, umirovljenici te brojni stanovnici Pekinga, a privukao je čak više od milijun Kineza koji su na ulicama gradova tražili veći stupanj demokracije.  Vodstvo KPK dugo nije reagiralo, a na vojnu intervenciju se odlučio tek nakon što su studentski vođe, među kojim su neki i štrajkali glađu, tadašnjem premijeru Liju Pengu predali peticiju u kojoj su tražili garanciju sloboda i razvoj demokratskih procesa. Koliko je vlada odlučila pokret ugušiti represijom svjedoči činjenica da je glavni tajnik KP Kine Zhao Ziyang koji je molio studente da napuste Tiananmen zbog simpatija prema protivnicima režima osuđen na kućni pritvor u kojem je i umro, a njegovo ime je izbrisano iz službenih političkih zapisa.

Noću s 3. na 4. lipnja 1989. vojska je u krvi ugušila prosvjede, ne na Tiananmenu, već u pokrajnjim ulicama. Cijeli svijet mogao se samo zgražati i šutke gledati kako se vojska okreće protiv vlastitog naroda i kako se gube mnogi mladi životi. Progoni su se nastavili i nakon krvavog obračuna i to tako što su studentski ali i sindikalni vođe zatvarani, mučeni, a mnogima se po raznim kineskim zatvorima i zagubio svaki trag. U svom prvom pojavljivanju u javnosti nakon sukoba, vođa Deng Xiaoping nije uopće komentirao tragične događaje.

- Kina je danas na putu prema demokraciji i vladavini zakona, no ne znamo koliko će to trajati. Prije, mislila sam da ću to dočekati, no danas nisam sigurna - napominje za Reuters majka ubijenog studenta Zhang Xianling, jedna od osnivačica pokreta Majke s Tianamena.

Ta organizacija još i danas traga za žrtvama, a rad im uvelike onemogućava policija.