Ona ne glasa, a sad odlučuje tko će u Downing Str.

S obzirom da Torijevci nemaju dovoljno mjesta za sastavljanje vlade, kraljica Elizabeta II. se mora umiješati pri davanju mandata.

Britanski konzervativci ovaj su tjedan osvojili najviše glasova na parlamentarnim izborima, ali ipak nedovoljno da bi odmah mogli osnovati vladu. Konačnu odluku o sljedećem britanskom premijeru tako će morati donijeti kraljica Elizabeta II, koja se obično ne voli miješati u političke procese.

Posao britanske kraljice sličan je onome hrvatskog predsjednika - treba dati mandat za sastavljanje vlade onome tko može jamčiti većinu u parlamentu. Ovaj put to je čelnik Torijevaca David Cameron, čija je stranka osvojila 306 zastupničkih mjesta.

Međutim, problem je u tome što su i Laburisti sadašnjeg premijera Gordona Browna osvojili dosta mjesta - čak 258. Konzervativci tako ipak nemaju dovoljno mjesta da bi odmah mogli sastaviti vladu. Liberalni demokrati na čelu s Nickom Cleggom dobili su ih 57, što znači da će Torijevci morati dobiti njihovu podršku žele li vladati Velikom Britanijom.

Kraljica se obično ne miješa

Kao čelnica države Elizabeta ima brojne tradicionalne uloge; ona je utjelovljenje britanske monarhije te se sve čini u njezino ime. Niti jedan zakon ne može biti usvojen bez njezinog odobrenja.

Davanje mandata za sastavljanje vlade jedna od tih tradicionalnih kraljičinih uloga. Riječ je o pompoznom i svečanom procesu, ali koji ipak ima samo ceremonijalni značaj, bez velike političke važnosti sam po sebi. Ovaj će put davanje mandata imati mnogo veće političke posljedice, jer će kraljica odlučiti o tome tko će dobiti funkciju premijera.

Kraljica se do sada uglavnom nije izravno miješala u politički proces, od nje se očekuje da ostane iznad stranačkih nadmetanja. Sve što je morala činiti jest čekati rezultate izbora, vidjeti tko je dobio većinu ili uspio sastaviti koaliciju, i onda ga pozvati da sastavi vladu. Kraljica je mandat mogla ponuditi drugome samo u slučaju da je prva osoba priznala poraz i povukla se.

Premijer dao ostavku nakon četiri dana

Photo javno165

Samo u rijetkim slučajevima u kojima stranke ne bi uspjele postići dogovor o tome tko će postati premijer kraljica ima ovlasti da se umiješa. Može donijeti odluku o provedbi novih izbora ili spriječiti provedbu ako misli da postoji neko bolje rješenje. 

Zadnji je put do komplikacija prilikom sastavljana vlade u Velikoj Britaniji došlo 1974. godine, kad je Torijevac Edward Heath nakon samo 4 dana dao ostavku na mjesto premijera. Elizabeta je tada mandat za sastavljanje manjinske vlade dala Laburistu Haroldu Wilsonu. Međutim, ta je vlada trajala samo jednu godinu, nakon čega su raspisani novi izbori.

Tijekom svoje dugogodišnje vladavine Elizabeta je morala surađivati s 11 premijera, među kojima su bili i Winston Churchill i Margaret Thatcher. Odnos "Čelične lady" i kraljice navodno je bio prožet napetostima, koje su izlazile na vidjelo tijekom tjednik primanja - još jedne tradicionalne obveze.