Otrovni spojevi u ribama za koje sigurno niste znali

Svi znamo kako je živa otrovna i kako moramo paziti na unos iste u organizam. Znamo i kako se živa često može pronaći u ribama. Jeste li znali za prisutstvo pesticida i arsena u plodovima mora diljem svijeta?

Konzumirajući plodove mora 2.6 milijuna Amerikanaca unosi u tijelo 20% životinjskih proteina. Svjetske su vode zagađene industrijskim i komunalnim otpadom, poljoprivrednim nusproizvodima i raznim drugim stvarima koje uzrokuju ozbiljnu štetu na ljudima, životinjama i na okolišu. Pred vama se nalazi popis sedam otrovnih kemikalija u ribama za koje sigurno niste znali.

1. PBDE: Detektiran u raznim vrstama riba diljem zapadne obale SAD-a. Izvješće radne grupe o okolišu iz 2006. otkrilo je PBDE u washingtonskim rijekama i jezerima. Od 1997. do 2003. razina PBDE-a se udvostručila među ribama u zaljevu San Francisca. PBDE se koristi u radu s elektronikom, pokućstvom i tekstilima. Spoj se može pronaći u rijekama, ušćima, oceanima, kućnoj prašini i vodi.

Melamin. Photo Wikimedia Commons

2. PCB: Premda je 1977. zabranjena njegova proizvodnja, PCB se još uvijek nalazi u američkim vodama. Taloži se na dnu rijeka, jezera i brzaca kao i diljem morske obale.

Ovi vrlo otrovni, otporni, organski zagađivači ulaze u vodu gdje kontaminiraju ribe nakupljajući se u njihovom masnom tkivu. Može se pronaći i u ribama iz uzgoja.

3. Klorirani dioksini:  Visoka razina kloriranih dioksina, industrijskog spoja s poznatim kancerogenim svojstvima, često se nalazi kako u divljoj tako i u uzgojenoj ribi kao i u ostaloj hrani temeljenoj na životinjskim proteinima (poput jaja, mlijeka, maslaca, puretine, govedine i svinjetine). Zbog povećane razine ovoga spoja u lososu Zaklada za obranu okoliša savjetuje smanjeno konzumiranje te ribe.

4. DDT: DDT, jedan od najozloglašenijih pesticida, infiltrirao je morski hranidbeni lanac, utječući na većinu riba i rakova. Godine 1952. američko ministarstvo poljoprivrede pozdravilo je upotrebu DDT-a zbog „cijene, lakoće rukovanja, bezopasnosti za ljude i prirodu i učinkovitosti u uklanjanju nametnika“. Dvadeset godina kasnije, Agencija za zaštitu okoliša je zabranila njegovu upotrebu. Ipak, ostaci DDT-a prisutni su i danas.

Photo javno165

5. Nafta: Nakon katastorfe u Meksičkom zaljevu, jedna od metoda po kojima se utvrđivao stupanj zagađenosti bio je „test mirisa“ Otkako je ribarenje ponovno dozvoljeno u Louisianni, ribari su počeli hvatati pastrve, škarpine i ciple. Kamenice i plavi rakovi za sada su nejestivi.

6. Arsen: Otpadne vode nastale prilikom izgaranja ugljena ne šire samo živu već i arsen što izaziva golemu štetu na okolišu i ribama te uzrokuje čitav niz ljudskih oboljenja poput otrovanja jetre te raka jetre i mjehura. Kako razina voda pada tako raste razina arsena u njima.

7. Melamin: Godine 2008. reputacija Kine kao najvećeg uvoznika ribe bila je narušena zbog jedne jedine kemikalije: melamina. Melamin se često dodavao u hranu za ribe. Ova kemikalija postala je ozloglašena po tome jer su se njeni tragovi našli u poznatoj američkoj hrani za djecu. U kolovozu su Ujedinjeni narodi odredili maksimalnu dopuštenu razinu melamina u svjetskoj hrani.