Pedeseta obljetnica početka osvajanja svemira

Pola stoljeća poslije, dojučerašnji hladnoratovski neprijatelji zajednički istražuju svemir, njihova dostignuća provela su revoluciju u svakodnevnom životu 21. stoljeća, no u bliskoj budućnosti štafetnu palicu u osvajanju svemira ponijet će azijske gospodarske sile.

Prvo lansiranje je bilo tajno

Ruski konstruktor Boris Čertok, jedan od tvoraca prvih sovjetskih raketa R7, koje su zapravo omogućile lansiranje Sputnika u orbitu, prisjeća se da je "svemirska era započela" kada je Sputnik, mala metalna kugla teška 83 kilograma, lansirana u 2 sata i 28 minuta pomoću raketoplana R7, prethodnice Sojuza.

Lansiranje je bilo tajno iz stepe u Kazahstanu, koja će poslije dobiti naziv Bajkonur i odakle će, 12. travnja 1961., u svemir krenuti i prvi čovjek, Jurij Gagarin.

Danas 95-godišnji Čertok, nekad pomoćnik legendarnog konstruktora Sergeja Koroleva, oca sovjetskog svemirskog sektora, priznaje da su znanstvenici Sputnik pripremali bez velikih nada, a prvotni cilj bila im je izrada borbene rakete.

No lansiranju Sputnika prethodile su tri nesreće rakete R7 i tek je četvrta R7 pogodila svoj cilj u Kamčatki, ali joj je pritom izgorjela glava. Za izradu nove glave trebalo je najmanje šest mjeseci i tada je Korolev predložio drukčiji projekt - prvi umjetni satelit.

"Korolev je tada odlučio, uz potporu vlade, izraditi jednostavniji satelit. Dvije hemisfere, radijski odašiljač, antene i sustav opskrbe. To nije bilo teško i Sputnik je bio izrađen za manje od dva mjeseca, dok je stvaranje rakete trajalo tri godine", povjerio je Čertok agenciji France presse.

Operacija lansiranja Sputnika bila je isprva predviđena za 6. listopada, no kako su Sovjeti doznali da se Amerikanci pripremaju 5. listopada na međunarodnoj konferenciji podnijeti izvješće o satelitima, pomaknuli su lansiranje za dva dana ranije.

Sputnikov Bip bip na naslovnici New York Timesa

Kada je Sputnik odaslao svoj slavni "bip bip", službeno sovjetsko glasilo Pravda popratio je događaj s tek nekoliko redaka, no Amerikanci su prepoznali njegovu važnost i New York Times naslovnicu je posvetio sovjetskom uspjehu.

"Znali smo da Rusi znaju plesati balet i raditi vodku, ali smo mislili da su bili u tehnološkom zaostatku", ističe danas Simon Ramo (94), jedan od otaca američkog programa interkontinentalnih raketa.

Iako je javno predsjednik Dwight Eisenhower minimalizirao uspjeh Sputnika, prezirno ga opisavši kao "lopticu u zraku", na tajnom sastanku američkih znanstvenika vladala je drukčija atmosfera i SAD je udvostručio istraživačke napore.

Utrka u osvajanju svemira bila je otvorena. Sovjeti su mjesec dana poslije zabilježili novi bod lansiranjem drugog Sputnika s novim iznenađenjem, kujicom Lajkom kao posadom. Slijedio je prvi čovjek u svmieru, Gagarin, a bitka je kulminirala 60-tih godina 20. stoljeća s prvim lansiranjem čovjeka na Mjesec, što je bila američka pobjeda.

Radi financija Rusija danas zaostaje

Danas, 15 godina nakon raspada Sovjetskog Saveza, Rusija zaostaje zbog nedostatnih financijskih sredstava, a američke znanstvenike više svemir i ne privlači mnogo, konstatira Ares Rosakis, profesor aeronautike na Tehnološkom institutu u Californiji (Caltech) koji ističe "nismo uspjeli strast za svemirom ucijepiti mladim naraštajima."

Michael Griffin, glavni upravitelj američke svemirske agencije NASA najavio je da će 100. godišnjicu lansiranja Sputnika proslaviti tako što će istoga danas slaviti i 20-godišnjicu osvajanja Marsa.

No američki astrofizičari i drugi znanstvenici ne dijele takav optimizam i priznaju da će nova osvajanja provesti znanstvenici iz Kine, Japana i Indije, zemalja koje su počele s daleko skromnijim sredstvima, ali danas sve nadoknađuju divovskim koracima.

Red je na azijskim zemljama

Kinezi su prvog čovjeka u svemir lansirali u listopadu 2003., a New Delhi i Peking žele u kratkom razdoblju poslati čovjeka na Mjesec, dok SAD planira ponoviti taj uspjeh tek 2020. godine.

Konačno, 50. obljetnica trenutak je da se svijet prisjeti kako je čovjekovo osvajanje svemira provelo revoluciju u životu na Zemlji. Telekomunikacije, medicina, meteorologija, koncepcija novih materijala, upravljanje katastrofama, vojna obrana... nijedno područje danas nije zamislivo bez uporabe satelita.

Svakodnevni život čovjeka 21. stoljeća obiluje uređajima koncipiranima za svemir ili zahvaljujući istraživanju svemira: za čovjekovo slobodno vrijeme (telefoni, televizija), za putovanja (GPS), za rad (informatika, internet), za medicinu (operacije na daljinu, defibrilatori), za njegovu sigurnost (automobilska oprema).