AUTOR: Mladen Starčević
FOTO: Ilustracija


DOMINO EFEKT

3. KOLOVOZA 2009. 20:41h

Pobune građana rušit će vlade od istoka do zapada

Tekst

Srpski poslodavci šalju radnike kući sa 60% plaće samo da ih razdvoje, Rusija otpušta stotine tisuća, a vojska je spremna umiriti Kubance.

Svijet polako izlazi iz financijske krize, odahnuli su zajedno čelnici MMF-a, Svjetske banke, Europske unije i OECD-a. No vjerojatno su mislili na 'slobodni demokratski' svijet, a nikako onaj trećerazredni, nerazvijeni i komunistički.

Deset najsiromašnijih

Kako bi se identificiralo deset najsiromašnijih zemalja na svijetu, analitičari MMF-a služe se pokazateljima kao što su BDP, koji je zapravo najizravniji pokazatelj ekonomske moći, stopa inflacije i pariteti kupovne moći. Nezaposlenost se ne mjeri jer za nju postoje razni načini izračuna, a mnoge vlade često s tim podacima manipuliraju zbog vlastitih, uglavnom nečasnih ciljeva. No, inflacija u razvijenim zemljama nije tako opasna kao što je ona u zemljama koje se razvijaju (pre)sporo. Kada inflacija uzrokuje porast plaća, ona uglavnom utječe na trgovinu valutama puno više nego na standard običnih građana. Kako bi se razlikovala inflacija koja ne utječe toliko na plaće, u obzir se uzima i kupovna moć pojedinca. Uzimajući u obzir spomenute kriterije, na listi na kojoj nitko ne želi vidjeti svoje ime, a na kojoj je deset zemalja najteže pogođenih krizom nalaze se: Litva, Sejšeli, Estonija, Island, Irska, Venezuela, Singapur, Latvija, Ukrajina i Jamajka.
Naime, kriza je svoju štetu već učinila, a i nastavljat će je činiti, ako je sudeći prema izvještajima iz zemalja poput onih u Južnoj Americi kojima zaleđe ne drži SAD, ili Kine, ili Rusije, ili Afrike, ili konačno i nerazvijenih i polurazvijenih zemalja Europe, u koje, prema svemu sudeći, uz BiH i Srbiju spada i Hrvatska.

Ekonomije propadaju, a građani pogođenih zemalja tražit će odgovorne, i to vjerojatno u stilu srednjovjekovnih seljačkih buna, jurišajući vilama i bakljama na dvorce i palače vladara i buržuja.

Pažljivo s kresanjem državnih troškova

Prvo spomenuta Južna Amerika. U 'duguljastom' Peruu podrška predsjedniku Alanu Garciji pada paralelno s nacionalnom ekonomijom pa se smanjuju i vrijednost valute i obveznica. Prema analitičkoj tvrtki Barclay'su, ispravak prethodne procjene ekonomskog rasta zemlje za 2010. godinu smanjio se na 3,9 sa 5,4 posto.

Ti podaci, stoji u obrazloženju, uz društveno nezadovoljstvo i slabost Garcijine vlade vodit će većim socijalnim nemirima u nekoliko narednih mjeseci, ako izuzmemo nemire koji su već krajem lipnja natjerali predsjednika da smijeni nekolicinu ministara, te garantira veća inozemna ulaganja u zemlju, kao i poboljšanje školskog sustava i zdravstva.

Hoće li narod i dalje samo mirno prosvjedovati, ovisi uvelike i o tome hoće li vlada uspjeti podići ekonomski rast s aktualne stope od tri posto na prijašnju od 10 posto.

Reuters-.--.-
Photo javno100  
Slična sudbina mogla bi očekivati i malenu Gvatemalu. Srednjeamerička državica trpi prvu recesiju u posljednjih 20 godina, zbog koje pada stopa uvoza, a vladu su analitičari upozorili da će morati srezati troškove ako SAD ne odobri pozajmicu od 37 milijuna dolara u obveznicama.

Na vlastitom primjeru znamo kuda vodi rezanje troškova, i iako je naša vladajuća struktura pred općim nezadovoljstvom u zemlji pobjegla na more, čelnici Gvatemale možda neće imati isti luksuz. Naime, zemlju već potresa politički skandal zbog snimke koja je objavljena nakon smrti jednog odvjetnika, u kojoj on sam okrivljuje predsjednika Alvara Coloma za planiranje svog atentata.

Kubancima je dosta obitelji Castro i komunizma

Na Kubi je zbog krize otkazana i konferencija Komunističke partije koja se održava svakih pet godina, a komunistički čelnici natuknuli su narodu da će se uskoro morati snaći s još manje sredstava nego inače. I prije no što je narod mogao reagirati, isti čelnici su objavili kako su kubanske vojne snage još uvijek dovoljno jake za obračun s bilo kakvim društvenim nemirima.

No, baš bi takav stav mogao dovesti vrlo siromašne Kubance do ruba, nakon kojeg bi uslijedila pobuna protiv represivne komunističke vladavine, procjenjuju analitičari. Uzmimo u obzir i to da su Kubanci već dovedeni pred liticu nakon raspada SSSR-a, kad je na otoku proglašeno tzv. 'posebno stanje' koje je dovelo naciju na koljena i izmamilo Fidela Castra na javno pojavljivanje, kako bi svojim 'srebrnim jezikom' smirio prosvjede koji su uslijedili.

Reuters-.--.-Fidel Castro i Vladimir Putin
Fidel Castro i Vladimir Putin
Photo javno100  
Kina je također zemlja s represivnom komunističkom prošlošću. Tako da se i tamo, upozoravaju analitičari, kuhaju nevolje. Kina pokušava suzbiti rast vrijednosti vlastite valute gomilajući tuđe, i sumanuto tiskajući novac. Kako bi suzbili društvene nemire, kineski stručnjaci zaključili su kako bi trebali poticajima prikazati lažni ekonomski rast, te tako u miru čekati da prođe svjetska kriza.

Kako će na to reagirati kineski narod, tek će se pokazati.

Budućnost Rusije (još uvijek) u rukama oligarha

Nadalje, ruski je BDP pao za nešto više od 10 posto u prvoj polovici godine, a nezaposlenost se podigla na isti postotak, te se još uvijek diže. Očekuje se zaustavljanje pogona AvtoVAZ-a, najpoznatijeg ruskog proizvođača automobila, s kojim bi pauzu od šest mjeseci dobilo oko 100 tisuća radnika, s plaćama smanjenim s 400 na 200 dolara na mjesec. No auto-gigant nije izolirani slučaj, i veliki broj ruskih radnika morat će proći godinu s manje novca za trošenje na potrepštine, čime se smanjuje potrošnja i gura ekonomiju dublje u recesiju.

I dok vlada ima novca za otplaćivanja plaća i poticaje industriji, ruskim tajkunima to nije u interesu. Naime, analitičari nagađaju da su oni predani gomilanju novca kako bi u budućnosti otplatili svoje dugove.

Od siječnja do svibnja ove godine ruski su radnici održali 99 štrajkova, u odnosu na 98 organiziranih čitave 2008. godine. Također, o tome da će Rusija uskoro biti zahvaćena plimnim valom pobunjenog stanovništva, kazuje i činjenica kako je od početka godine organizirano oko 400 prosvjeda.

Bolje doma s obiteljima nego u tvornici s ostalim nezadovoljnima

Slično je i na Balkanu, pa počnimo sa Srbijom. Nakon što je parlament revizijom Zakona o radu ovlastio poslodavce da radnike pošalju kućama sa 60 posto svojih prijašnjih plaća, počelo se pretpostavljati da je taj potez učinjen samo zato da ih se fizički udalji od tvornica - kako ne bi poticali štrajkove, nerede i radikalne prosvjede.

BiH prva na redu za slom

The Economist Intelligence Unit (EIU) od 1946. godine obavlja političko-ekonomske analize više od dvije stotine država. Njihova treća analiza sadržavala je 165 država a na listi, Zimbabve je prva, s rezultatom od 8,8. Bosna i Hercegovina nalazi se na visokom 27. mjestu, a Hrvatska u (ovaj put ne zlatnoj) sredini - na 78. mjestu. Također, Srbija je 66. zemlja u kojoj bi se mogli javiti nasilni nemiri zbog krize. Na kraju liste, kao najsigurnije zemlje, nalaze se najrazvijenije ekonomije, pojedini kolonijalni posjedi, te mahom skandinavske zemlje. Tu su, među ostalima, Njemačka, Japan, Australija, Kostarika, Švicarska, Finska te na kraju, Norveška. U posljednjih 15 nalazi se i, na 150. mjestu, Slovenija.
Prema Rasimu Ljajiću, ministru rada i socijalne skrbi, težina krize koja je pogodila Srbiju, i koštala tisuće radnika njihovog posla, potaknula je puk na mišljenje kako je radikalna akcija jedini način da se privuče pozornost vladajuće strukture, a analize pokazuju da bi moglo postati samo gore - u Srbiji bi do jeseni mogla buknuti opća pobuna.

I Bosna i Hercegovina je na ratnoj stazi. Spomenimo samo veterane rata u zemlji, koji su blokirali ulaz u zgradu vlade u svibnju, nakon što je odlučeno da će se smanjiti potrošnja na socijalnu skrb. Tada je odlučeno da će vlada revidirati popis branitelja, što bi moglo trajati i do godinu dana, te je time izazvana još veća srdžba veterana.

Tu je i MMF, koji od BiH traži radikalne reforme proračuna kako bi se zemlja prilagodila standardima Europske unije. Odgovor vlade je bio rasprodaja - prodavani su službeni automobili, među ostalim.

Ako još uzmemo u obzir tenzije između srpskih, bošnjačkih i hrvatskih građana BiH, može se povući paralela s procjenama analitičara za Srbiju: na jesen - kaos.

Hrvatska nije iznimka: društveni nemiri već nakon godišnjih

No jesen bi mogla biti 'kobna' i za naše, domaće političare. Izglasan je treći rebalans proračuna, uveden je nov način oporezivanja, te će siromašni postati još siromašniji. Financijske politike naših čelnika pod žestokom su kritikom, i narod je na rubu bunta. Također, još se čuje i negodovanje zbog odlaska bivšeg premijera Ive Sanadera.

Ivana Magdić-.--.-Ivo Sanader
Ivo Sanader
Photo Ivana Magdić  
Strani mediji navode kako se Hrvatska nalazi u nezavidnoj ekonomskoj situaciji, te naglašavaju kako državu čeka i borba s golemim vanjskim dugom, koji iznosi gotovo 40 milijardi eura.

'Glasine kolaju o tome da je Vlada pred bankrotom i da je samo pitanje vremena prije no što neće biti u stanju isplatiti plaće. To bi za državu moglo značiti društvene nemire', piše World politics review.

Tu su i zasad poražavajuće procjene zarade na kraju turističke sezone, kojoj su i osobno ovih dana otišli pomoći političari, trošeći svoje kune na Jadranu. Otvoreno pitanje ostaje hoće li ih po povratku dočekati prosvjedni transparenti ili će se narod, nakon što se 'ohladi' od šokova proteklih mjeseci, jednostavno pomiriti sa svojom sudbinom i nastaviti poslušno štedjeti.

Njima je najgore: 10 zemalja koje je slomila kriza

KAOS: Hrvatska je 78. na redu za nasilje u krizi