Pomoć Grčkoj: prvo `NE`, a na kraju i više novca!

Iako je bilo, u najmanju ruku, dubioza oko pomoći Grčkoj, odlučilo se poći u tom smjeru, no rijetki su očekivali 90 milijardi eura pomoći.

Grčka kriza ujedinila je Europsku Uniju u jednoj iznimno velikodušnoj financijskoj pomoći. Naime, sudeći prema navodima njemačkog lista Handelsblatt, koji citira neimenovane izvore iz Europske komisije, pomoć Grčkoj mogla bi dosegnuti čak 90 milijardi eura, odnosno tri puta više od prvobitno dogovorenih 30 milijardi eura. Uz to, navodi se i da je jedan član njemačke vlade izjavio da će zajam Grčkoj zasigurno biti dvostruko veći od tih prvih planova. Također, navedeno je i kako bi ogroman kredit od 90 milijardi dolara Grčkoj bio dostupan u iduće tri godine uz kamatnu stopu od oko pet posto.

Nadalje, članicama eurozone mogao bi se pridružiti i Međunarodni monetarni fond (MMF) s dodatnih 10 do 15 milijardi eura. Grčka je vlada u utorak izvršila uspješnu aukciju trezorskih zapisa putem koje je prikupila 1,56 milijardi eura, a u iduća dva mjeseca Grčkoj na naplatu dospijeva 11,6 milijardi eura duga.

Bi - ne bi pomogli Grčkoj...

Do sredine veljače, zemlje članice Europske unije bile itekako podijeljene oko toga kako reagirati i treba li ponuditi toj zemlji pomoć. No, tad se na neformalnom summitu u Bruxellesu na kojem je zamišljeno da glavna tema bude osmišljavanje nove gospodarske strategije za predstojeće desetljeće, pod 'dirigentskom palicom predsjednika Europskog vijeća Hermana van Rompuya, najavilo kako je ''postignut dogovor u vezi s grčkom situacijom te kako će se s dogovorom upoznati ostale čelnike zemalja članica EU-a''. No, dan kasnije je došlo opet do negodovanja.

Njemačka kancelarka Angela Merkel podržala je reforme u Grčkoj, ali i stav Nijemaca da Grci moraju sami riješiti svoj problem. Photo javno165

Glavni ekonomist Europske središnje banke Jürgen Stark promptno je izjavio kako ''Grčka mora poduzeti dodatne mjere štednje i samostalno riješiti svoju financijsku krizu'' te kako ''grčka vlada mora sama uvesti reda u svojoj kući''. Tako je Stark odbacio ideju o bilateralnoj pomoći Grčkoj, koju bi pružile zemlje poput Njemačke, ustvrdivši kako bi one bile "kontraproduktivne odnosno bilo bi ih teško pomiriti s principima europske monetarne unije".

Tjedan dana poslije, objavljeno je kako se u izvješću njemačkog ministarstva financija navodi da će zemlje eurozone zajedno osigurati između 20 i 25 milijardi eura pomoći za Grčku. Slijedeći ''početna razmatranja'' ministarstva, navedeno je da će financijska pomoć Grčkoj biti izračunata razmjerno kapitalu koji svaka zemalja ima pri Europskoj središnjoj banci. Grci su svoju situaciju i pokušali riješti samostalnim mjerama, a zbog nužnih mjera štednje i rezanja troškova u Grčkoj se tada pobunilo stanovništvo, koje je stupilo u masovne prosvjede.

Nijemci odmah bili protiv davanja kredita Grcima, a Grci priznali i korupciju

Većina negativnih stavova po Grčku dolazila je upravo iz Njemačke. Njemačka kancelarka Angela Merkel sastala se s predsjednikom grčke vlade Georgeom Papandreuom početkom ožujka. Tada je jedan od savjetnika kancelarke kazao kako američke i britanske financijske institucije svim raspoloživim sredstvima pritišću Njemačku da plati za grčku nesposobnost. Usput je napomenuo i kako su priče o tome da će Njemačka pomoći Grčkoj pretjerane. Smatra i kako Merkel takvom odlukom štiti mišljenje svojih poreznih obveznika. Odnosi između dviju zemlaja pooštrili su se, a medijske ilustracije kojima se izgugivalo jednoj, odnosno drugoj strani, zorno su to pokazivale.

Kostas Bakuris, predsjednik grčkog Transparency Internationala kazao je kako je kriza djelom posljedica korupcije.

Osim u zaduživanju, stručnjaci su problem prepoznali i u mitu koje se u Grčkoj davalo u okviru korupcije, a dosegnulo je u 2009. godine gotovo 790 milijuna eura ili 50 milijuna više nego u 2008. godine, po istraživanju grčkog odsjeka nevladine organizacije Transparency Internationala, a Kostas Bakuris, predsjednik tamošnjeg Transparency Internationala kazao je kako je kriza djelom posljedica korupcije. Naime, objavljeno je kako je u 2009. godini šestotinjak tisuća ljudi bilo pogođeno fenomenom korupcije u javnom sektoru i 360 tisuća u privatnom, u stanovništvu u kojemu je 8,9 milijuna ljudi starije od 18 godina. Konkretnije, prosječni iznos mita je 1355 eura za javni sektor i 1671 za privatni, dodaje se u studiji koju je provela tvrtka Public issue. Direktor tvrtke Jannis Mavris istaknuo je da je korupcija u Grčkoj ''ozbiljan problem, dubokih korijena'' koji je u privatnom sektoru uglavnom povezan s ''trenutačnim gospodarskim i političkim prilikama''.

''Pomoć nam ne treba'', pa 'nikad dosta'

Demonstranti su preplavili ulice, a grčki premijer je krajem ožujka njemačkoj kancelarki u telefonskom razgovoru rekao da Grčkoj ne treba financijska pomoć. Photo javno165

Tako je nakon objave kako će 16 zemalja eurozona Grčkoj ipak pomoći, Petros Christodulu, direktor agencije za upravljanje grčkim javnim dugom, izjavio da vlada u Ateni kani podići zajam od pet milijarda eura (6,7 milijarda dolara) na tržištima obveznica, ali i da do kraja svibnja treba posuditi još 20 milijardi eura. Nakon toga se oglasio i grčki premijer George Papandreu, kazavši kako je sad ''najgori dio grčke financijske krize prošao, ali zemlja mora prekinuti s korupcijom i smanjiti gubitke i rasipanje kako bi iz teškoća izašla ojačana''. Naglasio je kako su sad opet dobili kredibilitet.

No, treba napomenuti i kako je sam Papandreu krajem ožujka hrabro tvrdio da njegovoj zemlji ne treba financijska pomoć. U telefonskom razgovoru s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, grčki premijer je istaknuo kako Grčkoj u tom trenutku nije potrebna financijska pomoć, na što je kancelarka ponovno izrazila svoju podršku grčkoj reformskoj politici i odlučnost EU-a da učini sve što je potrebno kako bi se osigurala stabilnost eurozone. Očito se predomislilo i u grčkoj, ali i u njemačkoj vladi.

Podsjetimo, u listopadu 2009. godine je grčka vlada priznala kako je proračunski deficit dvostruko veći nego što se prikazivalo. Naime, vanjsko zaduženje države je premašilo 300 milijardi eura, što je više od godišnjeg BDP-a koji se procjenjuje na 240 milijardi eura.