Prerano za pomirbu Slovenaca, Hrvata i Talijana

Ideja povijesne pomirbe između tri naroda još nije sazrela, a predsjednici zemalja neće se sastati zbog različitih pogleda na povijest.

Ponovno oživljavanje talijanske inicijative o simboličkoj "povijesnoj pomirbi" Talijana, Slovenaca i Hrvata koju je ovih dana pokrenuo tršćanski list "Il Piccolo" u Ljubljani nije izazvao nikakve reakcije, a tršćanski list "Primorski dnevnik" koji izlazi na slovenskom jeziku navodi da prilike za to nisu ništa povoljnije nego prije nekoliko godina, kad je Rim prvi put izišao s tom idejom.

Glavni razlog zašto već ranije nije došlo do susreta triju predsjednika koji bi se na mjestima trpljenja svojih naroda simbolički poklonili žrtvama i tako zatvorili traumatična poglavlja iz prošlog stoljeća jesu različiti pogledi na pitanje pomirenja, piše u utorak u svom uvodniku "Primorski dnevnik".

List pri tom podsjeća na izjavu hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića za "Il Piccolo" da podržava ideju pomirbe, ali da se pri tom ne smije izjednačavati fašizam i oni koji su se protiv fašizma borili. Da talijanska strana na mogući trilateralni susret pomirenja gleda drukčije, list dokazuje uvodnikom iz tršćanskog "Il Piccola" u kojemu se navodi da bi Mesić, Giorgio Napolitano i Danilo Tuerk trebali posjetiti samo bivši njemački logor Risiera blizu Trsta i mjesta za koje se pretpostavlja da su u njima talijanske žrtve "fojbi", ali ne i grobna mjesta, gdje su pokopani Slovenci i Hrvati, žrtve talijanskog fašizma.

Skepsa prema ideji "povijesnog pomirenja"

List slovenske zajednice u Trstu navodi da je ponovno oživljavanje inicijative o simboličkom pomirenju s talijanske strane vezano uz skorašnji posjet ministra vanjskih poslova Franca Frattinija Zagrebu, ali i "već uobičajena" priprema za 10. veljače koji će Talijani ove godine po peti put obilježiti kao Dan sjećanja na žrtve fojba.

Prijašnje su godine obilježavanje tog dana u Italiji i

Trstu često bile obilježene manifestacijama i medijskim praćenjem koje su u Ljubljani doživljavali kao svojevrsnu antislovensku kampanju, osobito jer praznik pada na dan potpisivanja mirovnog ugovora iz Pariza iz 1947. godine, kada je međunarodno potvrđena nova linija razgraničenja Italije i tadašnje Jugoslavije, a u Sloveniju i Hrvatsku uključeni teritoriji koji su između dva svjetska rata bili pod talijanskim suverenitetom.

Prijašnje slovenske vlade često su izražavale skepsu prema ideji "povijesnog pomirenja" preko trilateralnog predsjedničkog susreta, s tezom da se Hrvati i Slovenci nemaju oko čega miriti jer su i Slovenci i Hrvati u vrijeme fašizma bili žrtve u područjima gdje su bili autohtono stanovništvo.

Uz to, sadašnji premijer Borut Pahor skloniji je ideji nacionalnog pomirenja među samim Slovencima među kojima još uvijek postoje ideološke i druge podjele iz Drugog svjetskog rata, pa među ostalim zagovara donošenje zakona o žrtvama ratnog nasilja, po kojemu bi statusom i odnosom pijeteta bile izjednačene partizanske i domobranske žrtve.