Prvi put čujem o odluci Ustavnog suda

Slovenski premijer kazao je kako ništa ne zna o odluci da će hrvatskim štedišama Ljubljanske banke njihovi depoziti biti vraćeni.

Slovenski mediji nisu naročito uvjereni u mogućnost da će hrvatskim štedišama Ljubljanske banke njihovi depoziti biti vraćeni u postupcima pred ovdašnjim sudovima, a premijer Borut Pahor zanijekao je nagađanja da je deblokada tih procesa povezana s rješavanjem otvorenih pitanja između dviju država.

Upitan da komentira odluke ustavnog suda koji je 2. prosinca prošle godine poništio 23. članak slovenskog zakona o sukcesiji, kojim su bili zamrznuti svi procesi protiv Ljubljanske banke pred ovdašnjim sudovima, Pahor je rekao da za nju prvi put čuje.

- To čujem prvi put i o tome ne znam ništa - kazao je Pahor te zanijekao da pravorijek ima ikakve veze s njegovim razgovorima s hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor o rješavanju otvorenih pitanja.

Nadalje, 'Delo' navodi da je slovenski ustavni sud, ne izjašnjavajući se o meritumu spora hrvatskih štediša s bankom, samo načelno zaštitio pravo na pravnu zaštitu štediša čiji interesi moraju biti "iznad kalkulacija države" i tako uskladio sukcesijski zakon s ustavom i europskim pravnim načelima. Mariborski dnevnik 'Večer' navodi pak da se pravorijek kojim su deblokirani postupci štediša pred slovenskim sudovima može shvatiti i kao dio "normalizacije" bilateralnih odnosa koje je opterećeno i tim pitanjem koje se rješava već dvadeset godina.

Rudi Gabrovec, predstavnik slovenske vlade za sukcesijska pitanja izjavio je kako pravorijek ustavnog suda neće imati negativnih posljedica za Sloveniju te da se štediše trebaju 'namiriti' u Hrvatskoj.

"Stara Ljubljanska banka nema aktive''

- Stara Ljubljanska banka prema zaključnom računu za 2009. godinu u Hrvatskoj ima oko 800 milijuna nenaplećenih potraživanja i oko 30 milijuna sredstava u nekretninama - kazao je.

Ljubljanski odvjetnik Pavel Pensa koji zastupa nekoliko hrvatskih štediša pred slovenskim sudovima izjavio je u petak za Hinu da vjeruje kako će štediše, koji na sudu dokažu da su u Ljubljanskoj banci deponirali svoje devizne uloge, u konačnici dobiti proces te kako im banka onda spomenuta sredstva treba isplatiti, ali je ipak skeptičan po pitanju rokova same presude i mogućnosti da se potraživanja naplate.

Po njegovim je riječima glavni problem u tome što "stara Ljubljanska banka" nema aktive, pa sudski treba dokazati tko je za to stanje odgovoran, a uz to slovenska strana problem tumači kao sukcesijsko pitanje, a ne privatno-pravni odnos banke i njenih klijenata.

Podsjetimo, Slovenija je tri godine nakon osamostaljenja donijela ustavni zakon kojim je osnovala Novu Ljubljansku banku (NLB) na koju je prenijela aktivu Ljubljanske banke, a u staroj banci ostavila pasivu i potraživanja. Do toga je došlo nakon nekoliko presuda na stranim sudovima, koje su 'stale na stranu' štediša Ljubljanske banke.