Rusija: Obilježena 200. godišnjica bitke kod Borodina

Ruski čelnici predvođeni predsjednikom Vladimirom Putinom i nekoliko tisuća ljudi iz više europskih zemalja okupilo se u nedjelju blizu Moskve kako bi uprizorenjem bitke kod Borodina, najkrvavijeg i najvećeg jednodnevnog okršaja Napoleonskih ratova, obilježilo njezinu dvjestotu godišnjicu.

I dok su se tisuće statista pripremale za rekostrukciju slavne bitke između Napoleonove Velike armije i ruske carske vojske, ruski predsjednik Vladimir Putin u Borodinu je u prisutnosti brojnih uzvanika, među kojima se našao i bivši francuski predsjednik Valery Gisard D'Estaing, održao govor koji je odisao ponosom i patriotizmom, prenose mediji.

"Cijeli je narod ustao protiv napadača. Junaštvo ruskoga naroda, duhovna moć i njegova duboka privrženost majci domovini, našoj su zemlji tada dali ogroman poticaj i dotad neviđenu snagu. Domoljublje što ga je tada pokazao naš narod braneći rodnu grudu zajamčilo nam je ulogu velike svjetske sile", rekao je Putin pred spomenikom borcima podignutom na mjestu okršaja.

"Drugi svjetski rat i bitka kod Borodina svjedoče o domoljublju ruskoga naroda koje je bez presedana", kazao je ruski predsjednik, pozdravivši potom prisutne, osobito bivšega francuskog predsjednika D'Estainga kojemu je zahvalio na dolasku u Borodin.

"Francuska i Rusija su tijekom obaju svjetskih ratova bile na istoj strani", kazao je D'Estaing, a Putin mu je odgovorio kako su "više vremena provele na istoj strani nego u ratu" te istaknuo kako je "Francuska gotovo oduvijek bila strateški partner Rusije".

Rusija je za obilježavanje dvjestote godišnjice bitke kod Borodina potrošila gotovo milijun eura. U uprizorenju bitke sudjelovalo je oko 3000 ljudi, odjevenih u tadašnje odore francuske i ruske vojske, s 300 konja i 400 topova.

Kod ruskoga sela Borodina 7. rujna 1812. godine odigrala se najkrvavija i najveća jednodnevna bitka Napoleonskih ratova, u kojoj je s obje strane sudjelovalo oko 250 tisuća vojnika, a rezultirala je sa 70 tisuća poginulih. Iako je završila taktičkim povlačenjem ruskih snaga, a Napoleonu otvorila put prema Moskvi, zapravo je označila prekretnicu u dotad uspješnoj francuskoj kampanji u Rusiji. Napoleon za razliku od Rusa nije mogao nadomjestiti to što mu je trećina vojnika bila ubijena ili ranjena. Nije uspio uništiti ruske snage, koje su povlačenjem uspjele sačuvati brojnost, rezervni sastav i logistiku, a gubici u njegovoj vojsci, teški uvjeti koji su ga nadalje čekali u Rusiji te razvučene linije opskrbe s vremenom su ga koštale ukupnog poraza i gubitka francuske krune.   (Hina)