SAD blokira Kubu zbog brojnih raketnih baza

Predsjednik SAD-a, najavio je zračnu i pomorsku blokadu Kube zbog ruskih nuklearnih raketa i gradnje raketnih poligona na tom području.

Kubanska kriza 1962. godine, nastala je kad su američki špijunski avioni, nadlijećući Kubu, otkrili da je SSSR onamo dopremio nuklearne rakete i da se grade raketni poligoni te da bi tim raketama SSSR mogao gađati najveći dio SAD-a. Tadašnji predsjednik SAD-a John Kennedy 22. listopada najavio je zračnu i pomorsku blokadu Kube i zatražio od sovjetskog vođe Nikite Hruščova da povuče te rakete i za slučaj napada prijeti atomskim protunapadom.

Taj je dan proglašen jednim od najvažnijim u doba krize. Američke oružane snage stavljaju se u stanje povećane spremnosti, nove vojne snage se premještaju na Floridu radi priprema za invaziju, a 200 brodova se dovodi na položaje oko Kube. Obavještavaju se pretstavnici vlada Velike Britanije, Francuske, Zapadne Njemačke i Kanade, a oni garantiraju Kennedyu potpunu podršku.

Izolacija Kube brodovima 2. flote

Prvi nosač zrakoplova na nuklearni pogon na svijetu, Enterprise zajedno sa nosačima USS Independence, USS Essex i USS Randolph i drugim brodovima 2. flote postavili su Kubu u izolaciju i spriječavali švercanje i opskrbu oružja na Kubu. Tijekom tih sedam napetih dana (od 22. do 28. listopada 1962.) Enterprise je plovio vodama oko Kube spreman za napad na položaje kubanske vojske, ali i na sovjetske brodove koji su prevozili projektile.

Trinaest dana obje su strane prijetile nuklearnom odmazdom, a na kraju je Hruščov pristao povući rakete, uz povjerljiva uvjeravanja SAD-a da neće napasti Kubu, a i iz Turske su povučene američke rakete usmjerene na SSSR. SAD je jasno dao do znanja da i Sjevernu i Južnu Ameriku smatra svojim interesnim područjem, u koje SSSR ne smije vojno ulaziti ni izravno ni neposredno. Vlasti u Moskvi toga su se držale, a vlada u Washingtonu uvijek je nervozno reagirala na i najmanju naznaku kršenja tih dogovora.