SAD poziva na smirivanje situacije u Egiptu

Službena Amerika je upozorila Mubaraka da ne koristi silu protiv prosvjednika, ali i njih je pozvala na smirivanje situacije

Bijela kuća i State Department s posebnom pažnjom prate razvoj događanja u Egiptu, koji je proteklih tridesetak godina bio važan američki saveznik u srednjoistočnom mirovnom procesu i borbi protiv terorizma

Američki predsjednik Barack Obama protekli je vikend proveo u telefonskim razgovorima s turskim premijerom Erdoganom te britanskim, izraelskim i saudijskim čelnicima naglašavajući svima da „Washington želi tranziciju prema vladi koja će odgovarati željama Egipćana“. Bijela je kuća oprezna u komentiranju pobune protiv egipatskog predsjednika Mubaraka pa se Obamu medijski štiti od „snažnijih političkih ocjena“, ali elektronički mediji redovito ponavljaju njegovu izjavu da „egipatska Vlada mora biti oprezna da ne pribjegne nasilju kao i građani koji prosvjeduju na ulicama“. Američke strateške interese u vezi sve složenije situacije u Egiptu odlučno zastupa državna tajnica Hillary Clinton, koja je poručila da „nasilje egipatske policije neće zaustaviti nezadovoljstvo egipatskih građana aktualnom vlašću pa se nadam da se nasiljem neće koristiti ni oporba. Očekujemo tranziciju do prave demokracije i izbora koji, nadamo se, neće završiti kao izbori u Iranu prije dvije godine“. Na pitanje jesu li dovoljne promjene premijera i ministara koje je pokrenuo Mubarak, državna tajnica odlučno je odgovorila da to „nije ono što se očekuje, ali je to početak procesa koji vodi do konkretnih demokratskih i gospodarskih reformi preko uspostave nacionalnog dijaloga“. Clinton je poručila da Obamina administracija ne vodi kampanju ni za koju politiku jer je „sudbina Egipta u rukama egipatskog naroda“. I američki potpredsjednik Joe Biden osudio je policijsku represiju na egipatskim ulicama zaključivši da „ljudi imaju pravo prosvjedovati“.

Američko veleposlanstvo u Kairu zatvoreno je, a State Department je zabranio putovanja u Egipat u kojem je službeno boravište prijavilo čak 50 tisuća američkih državljana čija je evakuacija organizirana.

Obama svakodnevno razgovara s Tom Donilonom, savjetnikom za nacionalnu sigurnost, analitičarima i političkim stručnjacima za Bliski istok te upozorava da će na temelju vijesti koje će idućih dana dolaziti iz Egipta preispitati svoju politiku prema toj zemlji te poziva egipatske vlasti da provedu reforme i budu suzdržani prema prosvjednicima. Glasnogovornik Bijele kuće Robert Gibbs poručuje da je predsjednik iz minute u minutu informiran o „dinamičnoj i fluidnoj situaciji u Egiptu“. Washington i dalje prolongira ozbiljan odgovor na pitanje hoće li nastaviti financijski pomagati Egipat, kojem je 2010. godine poslao 1,3 milijarde dolara u vojnoj pomoći i 250 milijuna dolara ekonomske pomoći, ali to sigurno ostaje otvoreno pitanje mogućeg pritiska na Kairo, ovisno o kulminaciji događanja u toj zemlji. Washington pažljivo prati i djelovanje Mohameda ElBaradeija, bivšeg čelnika Agencije UN-a za atomsku energiju, koji je postao vođa egipatskih prosvjednika. Za američke je medije izjavio da ima mandat egipatskog naroda i oporbu da postigne sporazum o vladi nacionalnog jedinstva, a jedan je i od predsjedničkih kandidata. Zaključio je da američka politika prema Egiptu gubi vjerodostojnost jer poziva na demokraciju, a istodobno daje podršku egipatskom predsjedniku Mubaraku za kojeg je ElBaradei rekao da treba „odmah napustiti državu“.

Američka službena politika potpuno je koncentrirana na Egipat te nije komentirala Rašida Ganušija, vođu tuniskoga islamističkog pokreta koji se nakon 22 godine provedene u egzilu u Londonu vratio u Tunis. Američki analitičari tvrde da je Ganušijeva ideologija umjerenija od one koju promovira Muslimansko bratstvo u Egiptu.