Schulz: Manje o budućnosti EU, a više o aktualnim problemima

Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz pozvao je u četvrtak na summitu u Bruxellesu čelnike zemalja članica da se više posvete hitnim mjerama za rješavanje dužničke krize i poticanje rasta, a manje dugoročnim vizijama.

"Već tjednima po Bruxellesu i prijestolnicama zemalja članica kruže poludovršeni planovi za buduću arhitekturu Europske unije. Osmišljavanje vizije za našu zajedničku budućnost sigurno je plemenita zadaća i, dugoročno, treba nam bankovna, fiskalna i politička unija. Općenito je lakše prolaziti kroz teška vremena kada nešto očekujete. U psihološkom smislu to mogu razumjeti, ali planovi za prekosutra, ma koliko važni bili, ne smiju nas odvraćati od hitnih izazova koji danas stoje pred nama", rekao je Schulz u govoru čelnicima zemalja članica EU-a na summitu u Bruxellesu, na kojem kao promatrač sudjeluje i hrvatski premijer Zoran Milanović.

Predsjednik Europskog parlamenta po tradiciji se obraća čelnicima zemalja članica na početku svakog summita EU-a. Nakon što pročita svoj govor, predsjednik Parlamenta napušta dvoranu i ne sudjeluje u radu summita.

Čelnici Europske unije započeli su u četvrtak popodne dvodnevni summit na kojem će pokušati dogovoriti obrise nove, čvršće ekonomske, fiskalne i političke unije za dugoročije razdoblje, što podrazumijeva i prepuštanje dobrog dijela ovlasti nacionalnih država u korist zajedničkih institucija oko čega će se teško postići kompromis.

Čelnici će tijekom summita raspravljati o izvješću koje je pripremio predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy u suradnji s predsjednikom Komisije Joseom Manuelom Barrosom, predsjednikom Europske središnje banke Mario Draghim i šefom euroskupine Jean-Claude Junckerom.

U izvješću naslovljenom "Prema istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji", nalaze se prijedlozi za uspostavu bankovne, fiskalne, ekonomske i političke unije.

Prema tom dokumentu, zemlje članice eurozone koje krše pravila o visini duga i deficita morale bi pristati na dijeljenje suvereniteta u proračunskoj politici i prepustiti zajedničkim institucijama u Bruxellesu ovlasti da interveniraju u njihove proračune.

Riječ je o viziji buduće ekonomske i monetarne unije (EMU), koja je u prvom redu usmjerena na zemlje članice eurozone, a njegovi autori ističu da proces "prema dubljoj ekonomskoj i monetarnoj uniji treba biti obilježen otvorenošću i transparentnošću i biti u potpunosti usklađen s jedinstvenim tržištem u svim aspektima".

U izvješću se daju obrisi buduće arhitekture ekonomske i monetarne unije koja se treba konkretizirati tijekom sljedećeg desetljeća, a to uključuje mogućnost promjene europskih ugovora.

Međutim, s druge strane raste pritisak financijskih tržišta i europskih partnera da se hitno pronađe rješenje za dužničku krizu koja se sve više širi. Nakon što su Grčka, Irska i Portugal već u programu međunarodne pomoći, nedavno su Španjolska i Cipar zatražili pomoć za svoje banke.

Stoga raste pritisak na njemačku kancelerku Angelu Merkel da pristane na kratkoročna rješenja kako bi se smanjile previsoke kamate na obveznice prezaduženih banaka.

Kamate koje na svoje dugove plaćaju Španjolska i Italija postaju sve neizdržljivije i postoji bojazan da se one za neko vrijeme neće moći financirati na financijskim tržištima.

Stoga talijanski premijer Mario Monti želi dobiti neku vrstu mehanizma koji bi zaustavio rast kamata. Njegova je ideja da se kriznim fondovima EU-a, EFSF-u ili EMS-u, omogući da na tržištu kupuju obveznice prezaduženih zemalja.

Monti je čak zaprijetio da neće podržati uvođenje poreza na financijske transakcije, na čemu snažno inzistira Njemačka, ako se ništa ne učini po tom pitanju.

Talijanski premijer ima potporu francuskog predsjednika Francoisa Hollandea i španjolskog premijera Mariana Rajoya.

Hollande je po dolasku na summit zatražio "brza rješenja kako bi se pomoglo zemljama koje imaju poteškoća s financiranjem, a koje su učinile značajne napore".

Predsjednik Europskog vijeća Van Rompuy rekao je na početku summita da će biti donesene "važne mjere za rast i zapošljavanje", dodajući da su Europljani "zabrinuti zbog sadašnje situacije i da sa zebnjom gledaju na budućnost". (Hina)