Skromno obilježena obljetnica smrti E. Kardelja

Kardelj je zadnjih godina postao vrlo nepopularan jer je glavni krivac što Istra nije slovenska, s obzirom da je i on određivao granicu.

Slovenci su vrlo skromno obilježili 30. obljetnicu smrti Edvarda Kardelja, komunističkog ideologa i jednog od najbližih Titovih suradnika, ali i idejnog autora jugoslavenskog ustava iz 1974. koji je, po ocjenama slovenskih ustavnih pravnika, elementima "republičke" državnosti zapravo omogućio "raspuštanje" jugoslavenske federacije i stvaranje samostalne Slovenije.

Photo wikimedia commons

Edvard Kardelj rođen je 1926. u radničkoj obitelji u Ljubljani, u Komunističku je partiju ušao kad mu je bilo 16 godina, a bio je vodeća politička i ideološka figura u Sloveniji za vrijeme rata. U poratnom razdoblju bio je najbliži Titov suradnik te politička spona Ljubljane i Beograda, današnja je ocjena slovenskih povjesničara o Kardelju koji je umro 10. veljače 1979.

Ocjena da je jedan od glavnih krivaca za poratne obračune s ideološkim protivnicima i za likvidaciju slovenskih domobrana, te da je ugušio liberalnu struju u slovenskoj Komunističkoj partiji koju je u početku 70-ih godina vodio Stane Kavčič, bila je glavnim razlogom što se zadnjih 20 godina gotovo nije ni spominjao ni u stručnim povijesnim krugovima.

Kardelj pomogao u poboljšanju odnosa s Beogradom

Njegovoj nepopularnosti zadnjih je godina pridonosila i proširena teza desnice kako je Kardelj "kriv" što Slovenija nije dobila veći dio Istre jer se navodno o granici na Dragonji dogovorio sa svojim hrvatskim komunističkim kolegom Vladimirom Bakarićem, pa se sadašnji naraštaj političara mora boriti za "načelo pravičnosti" i izlaz Slovenije na otvoreno more.

Kardelju, koji je bio poznat i po svojim revolucionarnim nadimcima Sperans i Krištof, neki mlađi povjesničari ipak priznaju određene zasluge, osobito ulogu "amortizera" u odnosima s Beogradom koji su ponekad bili napeti, pri čemu je ulogu igralo i Kardeljevo prijateljstvo s Titom.

- Kardelj je sudjelovao u pisanju svih jugoslavenskih ustava, a ključna je bila njegova uloga u ustavu iz 1974. Tek s tim ustavom Jugoslavija je postala federacija s elementima konfederacije - izjavila je za Slovensku televiziju u povodu obljetnice Kardeljeve smrti povjesničarka mlađeg naraštaja Mateja Režek s Instituta za noviju povijest u Kopru.

Ona tvrdi da je Kardelj tako neizravno utjecao i na priznanje republika kao država nakon raspada Jugoslavije jer se njegova linija naglašavanja republičke državnosti desetljećima protivila liniji koju je zastupao srbijanski komunistički moćnik i Kardeljev suvremenik Aleksandar Ranković.