Slovenci žale za političarem poput Drnovšeka

Na vanjskopolitičkom planu Drnovšeku se u slovenskoj politici obično najviše zasluga pripisuje u pregovorima o ulasku u Europsku uniju.

Slovenski mediji u utorak su posvetili veliku pozornost obilježavanju dvogodišnjice smrti Janeza Drnovšeka, prenoseći izjave njegovih suradnika koji se redom prisjećaju što je bivši slovenski predsjednik i premijer značio za cijelu državu i žale za nacionalnim konsenzusom što ga je znao osigurati kad su u pitanju nacionalni interesi, na unutarnjem i vanjskom planu.

- Kad se radilo o interesu države, nije mario za vanjske učinke, ali je znao naći put do širokoga nacionalnog konsenzusa, bio je učinkovit i znao je naći saveznike - rekao je za "Delo" povodom obljetnice Drnovšekove smrti njegov nekadašnji savjetnik za vanjsku politiku, a danas zastupnik u Europskom parlamentu Ivo Vajgl. Danas je Slovenija više nego očito drukčija država i nema političara Drnovšekova formata, smatra Vajgl.

Misle da bi ih izvukao iz krize

Na vanjskopolitičkom planu Drnovšeku se u slovenskoj politici obično najviše zasluga pripisuje u pregovorima o ulasku u Europsku uniju, a odmah nakon toga to što je postigao "pregovarački maksimum" u pregovorima o granici s Hrvatskom. Tzv. parafirani sporazum Drnovšek-Račan, po kojemu je Slovenija trebala dobiti većinu Piranskog zaljeva i izravan kontakt s otvorenim morem, a Hrvatska malu eksklavu u zaljevu kako bi imala morsku granicu s Italijom, oporbene stranke desnog centra smatraju "ključnim dokazom" da je sporazum o arbitraži premijera Boruta Pahora s hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor "loš" i posljedica "tajne diplomacije" pod pritiskom Europe i SAD-a jer je Slovenija, kako tvrde, nakon višemjesečne Pahorove blokade Hrvatske "izgubila saveznike".

S druge strane, vladajući lijevi centar tvrdi da je pozitivne tekovine sporazuma Drnovšek-Račan ugrozila vlada desnog centra koju je vodio Janez Janša, jer je pristala na tzv. bledski dogovor s Ivom Sanaderom o prepuštanju graničnog spora Međunarodnom sudu pravde u Haagu.

Drnovšeka ovih dana većina političara ocjenjuje kao čovjeka koji bi svojom političkom širinom i znanjem, da je živ, izvukao Sloveniju iz ekonomske i političke krize koju u zadnje vrijeme obilježavaju brojne afere i pad povjerenja u vladu i institucije.

Bivši predsjednik Milan Kučan, koji zadnjih dana opet javno kritizira "aferaštvo" i "partitokraciju" što dominiraju u politici i odnosu među strankama, rekao je povodom druge obljetnice Drnovšekove smrti da slovenskoj politici danas nedostaje političar takvog formata i da bi Drnovšek kao premijer sigurno znao držati u rukama kormilo vlade i u današnjim kriznim vremenima.

Janez Janša Photo nato.gov.si

Umro od posljedica raka u 57. godini

I ostali istaknuti političari poput predsjednika Danila Türka prisjetili su se Drnovšeka kao državnika koji je pokazivao politički pragmatizam, ali i ljudsko lice i nije se pretjerano služio stečenom vlašću.

Liberalni demokrati (LDS), stranka koju je Drnovšek vodio, svojedobno je osvajala i do trećine glasova birača, što je omogućavalo formiranje stabilnih vlada, dok je sa sadašnjom koalicijom lijevog centra drukčije jer ne uspijeva postići nacionalni konsenzus o mnogim važnim pitanjima, a i stranke koje su u koaliciji međusobno ne djeluju usklađeno, navode slovenski mediji.

Drnovšek je umro 23. veljače 2008. godine, u 57. godini života, par mjeseci nakon što je mjesto predsjednika države poslije petogodišnjeg mandata prepustio svom nasljedniku Danilu Tuerku. Prije toga, u razdoblju od 1992. do 2002. godine, bio je predsjednik svih koalicijskih vlada u kojima su dominirali njegovi Liberalni demokrati (LDS), stranka koja je nakon njegova odlaska izgubila potporu i podijelila se u dvije stranke.

Umro je od posljedica raka, a bolest je u zadnjoj fazi obilježila i zadnje dvije godine njegova života. Tada je češće ulazio i u konflikte s tadašnjom vladom Janeza Janše, kako na unutarnjem planu tako i u pitanjima vanjske politike.