Spitzer bi mogao biti optužen za trgovanje ljudima

Kontroverzni zakon stajao je glave mnoge slavne Amerikance poput Charlieja Chaplina i Chucka Berryja, a često je bio zloupotrebljavan.

Slučaj guvernera New Yorka Eliota Spitzera koji je zbog afere s prostitutkom morao dati ostavku potaknuo je na preispitivanje zakona poznatog pod imenom "Mann Act" prema kojem bi mu se moglo suditi za trgovanje bijelim robljem.

Borba protiv nemorala

Radi se o zakonu koji je donesen prije jednog stoljeća, a trebao je ograničiti prostituciju, trgovanje

ljudima i nemoral. "Mann Act" nazvan je prema zakonodavcu Jamesu Robertu Mannu.

Mnoga poznata i ugledna lica SAD-a bila su kazneno gonjena zbog ovog zakona, neki od njih su i Charlie Chaplin, Chuck Berry, boksač Jack Johnson i Charles Manson. Tako bi i čovjek kojeg je časopis Time proglasio "križarem godine", koji je cijelu svoju političku karijeru temeljio na borbi protiv korupcije, prostitucije i seks turizma mogao biti optužen i služiti kaznu zatvora zbog uživanja usluga skupih prostitutki.
Zakon po kojem bi mu se moglo suditi zabranjuje "prevoženje preko državnih granica žena ili djevojaka s namjerom prostituiranja, razvrata i ostalih nemoralnih djelatnosti".

Zadiranje u seksualni život

Iako je bio namijenjen prvenstveno za borbu protiv prostitucije, zakon je široko primjenjivao FBI

koji je otvorio niz istraga koje su uključivale i nevjenčane parove. Prva osoba koja je optužena prema tom zakonu je američki boksač Jack Johnson. Zahvaljujući "Mann Actu" zadiranje u privatne seksualne sklonosti građana postala je česta pojava u federalnim istragama.

Jedna od kontroverzi koja je također pratila provođenje ovog zakona je i rasizam. Smatralo ga se idealnim oružjem protiv parova mješovitih rasa, a posebno su se progonili crni muškarci. Tako je i boksač Jack Johnson, koji je bio crnac, bio pod optužbama dvije godine, no nije mu se ništa moglo dokazati. Stoga mnogi smatraju kako njegova krivnja nije bila prostitucija, već činjenica da je uspješan te to što su ga bjelkinje obožavale.

Glavna točka optužnice trebalo je biti svjedočenje bjelkinje koju je navodno napastovao, no kad se zaručio za nju, istražitelji su pronašli bivšu djevojku i prostitutku koja će svjedočiti protiv njega. Na kraju je osuđen na godinu dana zatvora.

Progon neistomišljenika

Zakon je bio i moćno oružje protiv političkih neistomišljenika. Tako je Charlie Chaplin bio na meti J. Edgara Hoovera zbog svojih ljevičarskih stavova te mu se sudilo po "Mann Actu" 1944., no kasnije su optužbe odbačene.

Spitzer se čini kao idealna meta za provođenje zakona upravo zato jer se borio protiv zločina koji je na kraju sam priznao. To bi njemu, ali i javnosti, dalo primjer kako se nemoral i licemjerje kažnjavaju, no isto tako dalo bi signal kako ničiji privatan, seksualni život nije zaštićen.