Srbi zavide Hrvatima na stabilnoj kuni i novim vrstama kredita

Hrvatska poštanska banka je u svoju ponudu kredita uvrstila i stambene zajmove indeksirane u kunama, bez ikakvog vezanja za euro ili neku drugu stranu valutu i to je prvi put kako su susjedi dobili priliku da do svog krova nad glavom dođu zaduživanjem u valuti u kojoj primaju plaću, što je prema ocjenama stručnjaka, posljedica dugogodišnje politike niske inflacije i stabilnog tečaja koji provodi tamošnja središnja banka. Građani Srbije, kako stvari sada stoje, još dugo neće moći računati na sličnu pogodnost, upravo stoga što ovdje ni jedan ni drugi kriterij ni izbliza nisu ispunjeni, piše beogradski Danas, a prenose i drugi mediji u Srbiji.

S tim se slaže i ugledni ekonomist Vladimir Gligorov, stručnjak Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije koji kaže kako je "zapravo čudno što se u Hrvatskoj ovakvi krediti ranije nisu pojavili, jer je Hrvatska središnja banka uspjela stabilizirati inflaciju, još od 1993. ili 1994.“ dodajući kako "od tada do danas Hrvatska ima relativno nisku i predvidljivu inflaciju pa je zanimljivo pitanje zašto je tamo euroizacija toliko velika i zašto se toliko štedi u eurima".

- Takva štednja ograničava mogućnosti plasmana kredita u kunama, jer se stvara problem valutne neusklađenosti. Njihova politika je već 17 godina fiksni tečaj, uz održanje relativno niske inflacije. U tom smislu, zanimljiv je neuspjeh njihove središnje banke u povećanju povjerenja u kunu usprkos njenoj stabilnosti - primjećuje Gligorov, a Danas konstatira kako "Srbiji nedostaju sve tri stvari, koje ima Hrvatska, kako bi i Srbi mogli doživjeti pojavu stambenih kredita u dinarima".

- Prvo, štednja je ovdje gotovo isključivo u eurima. Drugo, inflacija je i dalje samo fiskalni instrument, a njena stabilizacija u biti nije cilj središnje banke. U zadnjih deset godina razina inflacije je bila razmjerno visoka, a varijacije značajne. Jasno je da je to određeno fiskalnim potrebama - objašnjava Gligorov, a slično razmišlja i Aleksandar Stevanović, suradnik Centra za slobodno tržište.

- Razlika između Hrvatske i Srbije je u tome što tamo za 17 godina kuna praktički ni jednom nije izgubila vrijednost, dok je kod nas povijest kretanja dinara jako loša. Kada Srbija u narednih 15 godina bude vodila takvu politiku kakvu je vodila Hrvatska, onda će se i kod nas pojaviti stambeni krediti u dinarima - kaže Stevanović.