Srbija se nakon 15 godina ispričala za Srebrenicu

Srbijanski parlament usvojio je Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici i njome izrazio sućut i ispriku obiteljima žrtava.

Srbijanski parlament u srijedu je usvojio Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici i njome izrazio sućut i ispriku obiteljima žrtava.

Deklaracija je usvojena sa 127 glasova od ukupno 250 zastupnika u srbijanskom parlamentu. Protiv je bio 21 zastupnik, a ostali su ili napustili dvoranu ili nisu pristupili glasovanju.

Deklaraciju su poduprli zastupnički klubovi 'Za europsku Srbiju' Borisa Tadića, G17 plus, Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija (SPS-JS), Partija ujedinjenih penzionera Srbije (PUPS) i zastupnici manjina.

Protiv su bili Demokratska stranka Srbije (DSS) i Nova Srbija. Zastupnici Srpske napredne stranke (SNS) Tomislava Nikolića napustili su dvoranu prije glasovanja, a zastupnici Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja i Liberalno demokratske partije (LDP) Čede Jovanovića nisu pristupili glasovanju.

U dokumentu se navodi da Skupština Srbije najoštrije osuđuje zločin izvršen nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice u srpnju 1995. godine, kako je to utvrđeno presudom Međunarodnog suda pravde (ICJ). Međutim, u deklaraciji zločin nije nazvan genocidom.

Isprika za to što tragedija nije spriječena, nekima smeta što se ukida kolektivna krivnja

U tekstu se izražava sućut i isprika obiteljima žrtava zbog toga što nije učinjeno sve da ta tragedija bude spriječena te se naglašava da Skupština Srbije pruža potporu radu državnih organa zaduženih za procesuiranje ratnih zločina i uspješno okončanje suradnje s haškim tribunalom, u čemu naročitu važnost ima otkrivanje i uhićenje Ratka Mladića.

U Deklaraciji se dodaje kako srbijanski parlament očekuje da i druge države bivše Jugoslavije na isti način osude zločine počinjene nad Srbima te da izraze vlastitu 'sućut i ispriku obiteljima srpskih žrtava'.

Parlament je u dokumentu osudio i sve društvene i političke procese i pojave koji su doveli do stvaranja svijesti da se ostvarenje nacionalnih ciljeva može postići uporabom oružane sile i fizičkim nasiljem nad pripadnicima drugih naroda i religija.

Sve nekad sukobljene strane u Bosni i Hercegovini, kao i druge države bivše Jugoslavije pozvane su da nastave proces pomirenja i jačanja uvjeta za zajednički život, utemeljen na ravnopravnosti naroda i punom poštovanju ljudskih i manjinskih prava i sloboda, kako se učinjeni zločini više nikada ne bi bi ponovili.

Parlamentarnu raspravu o deklaraciji dugu 13 sati obilježila je oštra rasprava između zastupnika vladajuće koalicije, koji smatraju da se usvajanjem tog dokumenta uklanja kolektivna krivnja sa srpskog naroda, i zastupnika oporbe, koji smatraju da donošenje deklaracije nije u interesu Srbije.

'Zločin u Srebrenici nije bio veći nego na drugim mjestima'

Vladajući, predlagači teksta, tvrdili su kako će usvajanjem deklaracije biti zatvoreno tragično poglavlje nedavne prošlosti i otvorene nove perspektive budućim naraštajima te Srbiji vraćen međunarodni ugled i kredibilitet. Donošenje deklaracije o osudi zločina u Srebrenici je, kako su istaknuli, hrabar čin i poruka pomirenja.

Photo javno165

Branko Ružić, član čelništva SPS-a, negdašnje stranke Slobodana Miloševića kazao je kako se poduzima civiliziran korak politički odgovornog naroda, temeljen na sudskoj presudi, za ratni zločin u Srebrenici

S druge strane, većina oporbenih stranaka, nezadovoljnih predloženim tekstom, odbila je poduprijeti deklaraciju, dok su pojedine među njima zatražile da deklaracija bude povučena iz parlamentarne procedure te da se donese dokument kojom bi bili osuđeni svi zločini počinjeni na području bivše Jugoslavije.

Velimir Jelić, čelnik NS-a tvrdi kako 'zločin u Srebrenici nije bio veći nego na drugim mjestima', pozivajući se pritom na hrvatske zločine protiv Srba, te naglašava kako se to ne može staviti na stranu.

Pobijeno 8 tisuća civila

Među oporbenim strankama izdvaja se Liberalno demokratska partija (LDP), čiji je predsjednik i šef zastupničkog kluba Čedomir Jovanović bio nezadovoljan što zločin nije okarakteriziran kao genocid. Kazao je kako nitko nije srpski narod niti Srbiju optužio za genocid, ali da je njezina odgovornost što nije ispoštovala međunarodnu konvenciju o sprečavanju genocida.

Snage bosanskih Srba pod vodstvom Ratka Mladića u srpnju 1995. godine pobile su 8000 bošnjačkih civila u toj zaštićenoj enklavi.

Nakon usvajanja Deklaracije o osudi zločina u Srebrenici, pišu mediji, očekuje se da će Skupština Srbije donijeti i dokument o osudi zločina počinjenih nad Srbima na prostorima bivše Jugoslavije. Tim povodom je, kako se ističe, predsjednica parlamenta Slavica Đukić-Dejanović za četvrtak 1. travnja najavila održavanje konzultacija.

EU: Važan korak naprijed

Europska unija je u srijedu pozdravila usvajanje deklaracije o Srebrenici u srbijanskom parlamentu kao "važan korak naprijed" za Srbiju i cijelu regiju.

- Pozdravljamo usvajanje deklaracije. To je važan korak naprijed za Srbiju i cijelu regiju - rekao je Lutz Guellner, glasnovornik visoke predstavnice EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku.

Photo javno165

Deklaraciju o Srebrenici pozdravila je i Francuska.

Srpsko izglasavanje Deklaracije o osudi zločina u Srebrenici 1995. je "važan korak koji omogućuje Srbiji i njezinim susjedima odlučan angažman na zajedničkoj europskoj budućnosti", rekao je francuski ministar vanjskih poslova Bernard Kouchner.

- Francuska izražava zadovoljstvo ovom suradnjom Srbije s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju - dodaje se u priopćenju ministra. - Ta suradnja je bitna kako genocid počinjen u Srebrenici ne bi ostao nekažnjen.