Strahuje se da će oštri rezovi dokrajčiti Grčku

Stezanje remena i štednja često se prvi spominju kada se traži izlaz iz krize, no djeluju li doista ta rješenja? To se pitaju i stručnjaci koji prate grčko gospodarstvo, koje je u posljednjih nekoliko godina postalo sinonim za propast. Kako piše Washington Post, oni strahuju da bi oštri rezovi mogli dokrajčiti ionako slabo gospodarstvo.

Europske sile na čelu s fiskalno konzervativnom Njemačkom od Grčke traže nadoknađivanje godina lošeg upravljanja putem oštrih rezova i drugih većih gospodarskih reformi, a sve s ciljem povratka ulagačkog pouzdanja i osiguravanja integriteta eura. Rezanje deficita smatraju nužnim za održivo blagostanje u budućnosti, a čak i ogromno socijalno nezadovoljstvo ima svoju funkciju - smanjuje se mogućnost da se slične greške ponove.

Kritičari takve politike tvrde, pak, da rezovi samo pogoršavaju situaciju, navodeći pritom kao dokaz sve težu recesiju. Urednik grčke Gospodarske revije Andonis Papagiannides tvrdi da sve veći rezovi i porezi neće upaliti.

– To je poslalo Grčku u depresiju iz koje se ne vidi izlaz. Oni žele mlijeko, ali nećete ga dobiti ako ubijete kravu – slikovito objašnjava Papagiannides.

Grčka je u svibnju 2010. godine pristala na rezanje deficita da bi osigurala pomoć EU, MMF-a i ECB-a. Međutim, nije dosegnula ciljeve u idućoj godini, između ostalog i zato što se gospodarska aktivnost smanjila za skoro šest posto, odnosno dvostruko više od predviđenog. I to unatoč tomu što je vlada provela manje od četvrtine svih predviđenih mjera. Kritičari tvrde da bi više rezova dovelo i do još veće štete, i da bi predviđeni pad od tri posto za ovu godinu bio uvelike premašen. To bi, pak, opet onemogućilo grčku vladu da postigne nametnute ciljeve štednje.

Sve više Grka si ne može priuštiti životni stil koji su donedavno uspješno održavali. Mnogi završavaju i u skloništima za beskućnike, a novajlije je moguće prepoznati po čistoj odjeći skupih marki, mobitelima i ostalim simbolima lažnoga visokog standarda. Prema službenim podacima, oko 1000 kreveta u svim atenskim skloništima uspješno je popunjeno.

– Rekao sam sinu da sam dobio novi posao vozača kamiona i da sam na cesti izvan zemlje. Nisam htio da zna gdje sam. Kao i svi mi sada, i on ima vlastite financijske probleme – priča 55-godišnji zidar Lambros Zackarrlos, koji je izgubio posao prije osam mjeseci. Sada se nalazi u skloništu za beskućnike u centru Atene.