TEKST: T.T.
FOTO: arhiv/ilustracija


BRAĆO I SESTRE

10. SVIBNJA 2009. 15:50h

Svi smo mi potomci majušne grupe predaka

Tekst

Genetska analiza modernih populacija otkriva kako su svi ljudi izvan Afrike potomci majušne grupe 'izbjeglica'.

Genetičari i arheolozi otkrili su korijene modernog Homo sapiensa u grupi ljudi koja je uspjela priječi Rog Afrike i stići u današnju Arabiju.  

Genetska analiza modernih populacija u Europi, Aziji, Australiji, Sjevernoj i Latinskoj Americi otkrila je kako smo svi mi potomci ovih zajedničkih predaka, a otkriće će široj javnosti prezentirati drugi program BBC-a u dokumentarnom filmu naziva ''Nevjerojatno putovanje čovječanstva''.

Ja mislim da bi svi mi morali biti sretni, napokon, to znači da ljudi sa svih strana svijeta, nisu toliko različiti jedni od drugih.

Profesor Li Jin, genetičar sa Sveučilišta Fudan

Doktor Peter Forster, znanstvenik koji je odradio dio genetskog traženja naših počela i predavač arheogenetike na Sveučilištu Anglia Ruskin u Cambridgeu, izjavio je da ''osnivačka grupa nije mogla biti vrlo velika''.

- Mi govorimo o nekoliko stotina osoba – rekao je Forster za britanski Telegraph.

Najraniji ostaci Homo sapiensa pronađeni izvan Afrike otkriveni su u Izraelu i vjeruje se kako su stari sto tisuća godina. Oni predstavljaju grupu koja je Afriku napustila prevalivši Saharu tijekom kratkog razdoblja u kojem je klima postala vlažnija, pretvorivši pustinju u oazu zelene vegetacije. Ova je ekskurzija na koncu ipak propala, a populacija je izumrla nakon što su se vratila sušna razdoblja.

Iako unutar Afrike postoji 14 različitih populacija koje se smatraju precima Homo sapiensa, čini se da je samo jedna od njih preživjela izvan granica kontinenta.

Posljednja genetska istraživanja pokazala su da je prije 70 tisuća godina grupa ljudi iskoristila pad razine more i preko područja Crvenog mora, koje se naziva ''Vrata patnje'', prešla na područje Bliskog istoka.

'Izbjeglice' iz Afrike 

U tom je razdoblju razdaljina između obala, koja iznosi 29 kilometara, umanjena na samo 13. Nije poznato kako su se naši preci uspjeli domoći druge strane obale, no kada su se jednom ponovo domogli kopna, populacija se brzo raširila arapskom obalom gdje je bilo dovoljno izvora svježe vode za život većeg broja ljudi.

Doktor Stephen Oppenheimer, genetičar zaposlen u školi antropologije pri Sveučilištu u Oxfordu, također je sudjelovao u istraživanju genetskog porijekla Homo sapiensa izvan Afrike.

- Ono što možete vidjeti iz DNK-a svih ljudi izvan Afrike jest da oni pripadaju sićušnoj afričkoj grani koja se u ostatak svijeta otisnula preko Crvenog mora. Da je bilo lako izaći iz Afrike, mi bismo u DNK-u vidjeli različita afrička rodoslovlja, no činjenica da je iz Afrike izašla samo jedna grupa, sugerira da je izaći bilo vrlo teško. Tada je klima bila suha i puno hladnija – tumači rezultate istraživanja Oppenheimer.

Ideja da su svi ljudi izvan Afrike potomci jedinstvene grupe proturječi prijašnjim teorijama kako su moderne rase evoluirale odvojeno jedna od druge od prvotno zajedničkog pretka poznatijeg kao Homo erectus.