AUTOR agencija vlm



13. LIPNJA 2011. 15:33h

Tisuće sirijskih civila od smrti, gladi i bolesti bježe u Tursku!

Tekst

Na granici između Sirije i Turske iz sata u sat pristiže na tisuće sirijskih izbjeglica koji sigurnost traže u izbjegličkim logorima u Turskoj. Kako izbjeglice dolaze, tako niču nova naselja, a većina izbjeglica hitno treba i medicinsku pomoć. Izbjeglice koje su prešle u Tursku kazuju da na području koje je zauzeto nema hrane, a da je liječničku pomoć gotovo nemoguće dobiti.

Zastrašujuće nasilje

Mnogi od njih preko granice su prenijeli kamere i mobitele kojima su snimili zastrašujuće prizore nasilja. Napad i zauzimanja grada Jisr al-Shughoura opisuju kao krvavi masakr nad civilnim stanovništvom. Kažu da vojnici namjerno pucaju po kućama i ljudima koji bježe, a zapaljena je i ljetina koja nije pokupljena s polja pa se očekuje da u tom dijelu Sirije dugoročno neće biti dovoljno hrane. Zasad je UNHCR popisao oko šest tisuća izbjeglica, no to je samo dio onih koji su uspeli prijeći u Tursku, koja upozorava da će vrlo brzo trebati međunarodnu pomoć za prihvat izbjeglica zato što se tek sada vide razmjeri nasilja i kaosa kroz koji prolaze ljudi u Siriji.

Američka administracija i glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon pozvali su Siriju da hitno odobri Međunarodnom Crvenom križu da uđe u zemlju kako bi se izbjegla veća humanitarna kriza.

Oštar stav Turske

Raste i napetost između Sirije i Turske. Jučer ujutro oko dvije tisuće provladinih prosvjednika napalo je tursko veleposlanstvo u Damasku, što je reakcija na izrazito zaoštreno stajalište turskog premijera Recepa Tayyipa Erdogana na događaje u Siriji. Kako se borbe vode vrlo blizu turske granice, vojska pomno nadgleda da se napad ne proširi preko granice. Erdogan je također pozvao sirijskog predsjednika Assada da konačno pozitivno odgovori na dugogodišnje zahtjeve velikog dijela vlastita stanovništva koje traži promjene i reforme. On je s Assadom u posljednja tri dana razgovarao dva puta i navodi da na zahtjev za reformama nije kazao "ne" i da bi do najave većih reformi trebalo doći danas.

Arapske zemlje, koje su podržale napade NATO-a na Libiju, zasada šute o krizi i nasilju u Siriji zato jer strahuju da bi u slučaju raspada režima Bashara al-Assada došlo do potpunog kaosa zato jer u zemlji postoje dosta jake oporbene grupacije između kojih bi također moglo doći do borbe za vlast. Uz sve to, Siriju promatraju kao jednog od najjačih igrača u nestabilnoj regiji , zemlju koja ima izravan uticaj na Izrael, Irak i Libanon, pa i na iran sa kojim Sirija ima dosta bliske političke odnose. Prema nekim analitičarima Sirija tone u građanski rat. Kalkulira se da bi Turska, koja je članica NATO-a, mogla vojno intervenirati. Time se neće izbjeći sektaške borbe, što je scenario koji Assad priželjkuje.