Tko bolje bira riječi - Obama ili Netanyahu?

Uoči susreta Obame i Netanyahua odnosi SAD-a i Izraela nategnuti su više nego inače, nesuglasice se očekuju u prvom redu zbog terminologije.

Uoči sastanka Baracka Obame i Benjamina Netanyahua odnosi između SAD-a i Izraela nisu dobri kao inače. U izraelsko-palestinskom konfliktu bitnu ulogu imaju izrečene riječi, pa bi odbijanje izraelskog premijera Netanyahua da upotrijebi termin 'dvojna država' (two-states solution) moglo naići na negodovanje Baracka Obame pri njegovu pokušaju provođenja diplomacije na Srednjem istoku.

Prvi Netanyahuov posjet SAD-u u ulozi premijera

Photo javno100

U ponedjeljak je u Bijeloj kući zakazan sastanak Baracka Obame i izraelskog premijera Netanyahua, a kasnije tijekom svibnja Obama će se sastati s palestinskim predsjednikom Mahmoudom Abbasom i egipatskim predsjednikom Hosni Mubarakom. Sastanci će se odvijati kako bi se što prije našlo efikasno rješenje za mir na Bliskom istoku.

Obamini su pomoćnici predvidjeli da bi na sastanku u ponedjeljak moglo biti dosta nesuglasica, budući da su Obama i Netanyahu dosta različiti kad je riječ o političkim stajalištima. Obama podupire Palestince u nastojanju da oforme vlastitu državu, a Netanyahu, vođa desno orijentirane vlade, nije oduševljen palestinskom željom za neovisnošću.

Iako se inače slažu po pitanju diplomatskog rješavanja problema, izraelske vođe brine Obamino 'koketiranje' s njihovim zakletim neprijateljem, Iranom.

- Unatoč povijesnim poveznicama i područjima zajedničkog interesa, vlada Izraela smatra da ovo nije baš najpovoljnije okruženje za sklapanje mira - rekao je politički analitičar David Schenker s Instituta za bliskoistočnu politiku.

Obama se, kad je u siječnju preuzeo poziciju predsjednika SAD-a, obvezao da će uložiti puno truda u uspostavljanje mira na Bliskom istoku. To je u potpunosti različito od politike koju je provodio njegov prethodnik George W. Bush kojega se optužuje da je zanemarivao problem star desetak godina.

Poboljšanje odnosa između Izraela i Palestine Obama vidi kao bitnu stavku u poboljšanju slike koju o SAD-u imaju Muslimani i kao pomoć pri pridobivanju arapskih država da se pridruže ujedinjenoj fronti protiv Irana.

Netanyahu je napomenuo kako važnijim od uspostave potpunog mira s Palestincima smatra suočavanje s nuklearnom prijetnjom koju predstavlja Iran.

Ususret sastanka koji će se održati sljedeći tjedan, Obamina je administracija Netanyahuu istaknula kako je bitno da počne koristiti termin 'dvojna država' koji je temelj američke politike na Bliskom istoku već godinama i da privremeno odgodi naseljavanje židovskog stanovništva na okupirana područja koja je vojska Izraela osvojila u ratu 1967. Netanyahu zasad nije pokazao nikakve znakove da se planira složiti s tim zahtjevima Amerike.

Preostaje samo čekati i vidjeti koliko će se na kraju Obama osloniti na Netanyahua koji će u ponedjeljak prvi put nakon što je postao premijer posjetiti SAD.

Pregovori 'lice u lice' morat će se voditi izrazito pažljivo jer je cilj pregovora pokazati državama Bliskog istoka da će Obamina administracija biti znatno pravednija po pitanju rješavanja bliskoistočnog problema nego što je to bila Busheva administracija koju je većina arapskih zemalja smatrala naklonjenom Izraelu.

Nužan je detaljno razrađen pristup pregovorima

Barack Obama Photo javno100

Obama također mora voditi računa o tome da ne potkopava Netanyahua previše jer će se u tom slučaju morati suočiti s mnogim pristalicama Izraela u SAD-u, a to bi opet odvratilo pažnju od problema koji je ipak prioritet za Obaminu administraciju - spašavanje krizom narušenog gospodarstva.

Postoje naznake da bi Obama mogao pokušati 'namamiti' Netanyahua na ustupke s obećanjem o svestranom miru.

Kralj države Jordan, Abdullah koji je posjetio Bijelu kuću prošli mjesec, za londonski časopis Times rekao je da je američka vlada spremna progurati sporazum o miru zbog kojeg će cijeli muslimanski svijet prepoznati Izrael.

Unatoč svemu, Obamini su suradnici oprezni kad je riječ o očekivanom napretku u pregovorima od posljednjeg sličnog pokušaja.

I Netanyahu će također morati postupati s dosta opreza kako ne bi ostavio dojam da odbacuje izraelskog saveznika, ali isto tako ne smije davati ni previše ustupaka ako želo zadržati naklonost desno orijentiranih koalicijskih partnera.

Sumnja se da će Netanyahu pokušati podesiti termin palestinske državnosti i koristiti termine kao što su autonomija i samoupravljanje, dok će razgovor o uspostavi samostalne palestinske države ipak morati biti odgođen dok Palestinci ne uspiju razviti vlastit ekonomski sustav i odgovarajuće institucije.

Palestinci na te Netanyahuove planove gledaju kao na nastojanje da im se i dalje negira osamostaljenje i uspostavljanje vlastite države te inzistiraju da im Netanyahu prizna pravo na osamostaljenje prije nego se pregovori nastave.

S tako niskom razinom povjerenja između Palestinaca i Izraelaca, očekuje se da će Obama tijekom pregovora pritisnuti Netanyahua na simboličke geste kao što je oslobađanje zatvorenika i ublažavanje cestovnih blokada kako bi se pružila podrška području Abbasa koje je djelovanje Hamasa poprilično uništilo.

Na sastanku u Bijeloj kući također se očekuje i rasprava o problemu koji predstavlja Iran. Izrael, koji je jedina zemlja na Bliskom istoku sa zalihom nuklearnog oružja, na Iran gleda kao na najveću prijetnju sigurnosti u regiji i zbog toga je podržala međunarodni pritisak na Iran kako bi se njegov nuklearni program sveo na minimum.

Izraelski su vođe izrazili zabrinutost zbog Obamina nastojanja da uključi Iran u razgovore i nisu isključili mogućnost vojnog udara, ukoliko diplomacija ne pruži zadovoljavajuće rješenje. Izrael ne vjeruje tvrdnjama Irana da se pokusi s uranom događaju samo kako bi se stvorila električna energija za unutardržavnu upotrebu.

Analitičari predviđaju da će Obamina administracija sastanak u ponedjeljak iskoristiti kako bi Netanyahua uvjerila da su svi nagli potezi i ishitrene odluke suvišne.

- Naglasit će kako jednostrane odluke i postupci Izraela nisu u ničijem interesu - rekla je Judith Kipper, stručnjakinja za bliskoistočnu politiku.