Turska izabrala novi ustav, demokraciju, ali i novi sekularizam

Na povijesnom referendumu o ustavu Republike Turske 58 % glasača izjasnilo se za ustavne promjene nasuprot 42 % koji su bili protiv. Riječ je o jednom od najbitnijih događaja u modernoj Turskoj jer se ustav, s odredbama još iz doba vojnog udara iz 1980., mijenjao u 26 točaka kako bi Turska ispunila uvjete za EU. Dijelu promjena oporba žestoko prigovara smatrajući da vladajući AKP mijenja sekularni karakter države.

Vojni sudovi više neće moći suditi civilima

AKP je umjereno konzervativna stranka, članica Europske pučke stranke, koja je 2008. umalo zabranjena zbog optužbi za udar na sekularizam. Kao što je EU tada odigrao važnu ulogu u spašavanju vladajuće stranke u Turskoj, uz SAD snažno je pozdravio promjene. Izbor sudaca u ustavni sud, koji je uz vojsku

Referendum je održan na 30. godišnjicu puča iz 1980. Nesporne ustavne promjene odnose se na veću zaštitu prava žena i djece, veći utjecaj parlamenta u smjeru demokratskijeg društva i veće ravnopravnosti etničkih i inih skupina. Jedna od točaka na kojoj se lome koplja konzervativaca i sekularista jest i zabrana nošenja marame, primjerice, na sveučilištima te u službenim prilikama, što bi se sada moglo mijenjati.

Premijerova supruga Emine Erdogan nedavno je odnijela pobjedu kad je tužiteljstvo nije progonilo zbog kršenja odredbi o nošenju vela. Hürriyet inače piše da su protiv promjena ustava glasali krajnje zapadni i jugozapadni dijelovi Turske. Kurdska područja iznenađujuće su bila za promjene, ali zbog slabog odziva jer je prokurdski BDP pozvao svoje simpatizere na bojkot referenduma.