Turska odobrila vojne akcije u Siriji, Rusija pokušava smiriti napetosti

Sirija ne želi eskalaciju ni s jednom susjednom zemljom, pa tako ni s Turskom, izjavio je u četvrtak pred novinarima sirijski veleposlanik u UN-u Bašar Džafari. I dok SAD odobrava postupke Turske, nazivajući ih proporcionalnim, Rusija je blokirala usvajanje nacrta izjave kojom bi se osudio sirijski napad na turski gradić.

<< Turska prekinula granatiranje Sirije >>

Istovremen turski je parlament dozvolio vojne akcije unutar Sirije, no premijer je upozorio da Turska ne misli pokretati rat, od čega strahuje svjetska zajednica. Naime u slučaju objave rata, i Hrvatska bi kao punopravna članica NATO-a bila obvezna sudjelovati u vojnim akcijama.

"Najveći interes sirijske vlade je očuvati dobrosusjedske odnose s Turskom", rekao je veleposlanik. "U slučaju pograničnog izgreda između dviju država, vlade moraju djelovati mudro i razumno", dodao je.

No pozvao je Tursku na "suradnju radi nadzora zajedničke granice" kako bi se spriječio "ulazak naoružanih skupina", optuživši neke od njih da su počinile napade u Siriji.

U turskom protuudaru u četvrtak ujutro na sirijske položaje preko granice "ranjena su dva sirijska vojna časnika", dodaje veleposlanik. Potvrdio je da je sirijska vlada "uputila najiskreniju sućut" Ankari zbog granatiranja u srijedu u kojemu su poginuli turski civili i pokrenula "ozbiljnu istragu" o tome odakle je otvorena vatra.

Veleposlanik je kazao da je predsjedatelju Vijeća sigurnosti u listopadu, gvatemalskom veleposlaniku Gertu Rosenthalu, poslao pismo u kojemu obrazlaže sirijsko stajalište i još jedno pismo u kojemu traži od vijeća da osudi napade na Alep. A na pitanje o mogućoj sirijskoj isprici, odgovorio je samo da "istraga još traje".

Američki State Department u četvrtak je tursku reakciju na sirijsko granatiranje kojim je u jednome malom turskom mjestu u srijedu ubijeno petero civila, ocijenio prikladnom, proporcionalnom i usmjerenom odvraćanju od eventualnog budućeg kršenja turskoga suvereniteta.

Sirija se kroz Ujedinjene narode ispričala i obećala da se takav napad neće ponoviti, rekao je zamjenik turskoga premijera Besir Atalay, dok je glasnogovornica State Departmenta u Washingtonu Victoria Nuland pokušala je ublažiti napetost.

"Koliko mi znamo, Turci su odgovorili. Turski je parlament dao vladi ovlasti da ii opet odgovori bude li i ubuduće takvih kršenja turskoga suvereniteta. Iz naše perspektive turski je odgovor bio prikladan, cilj mu je bio odvraćanje, kako se to više ne bi događalo, bio je i razmjeran (sirijskome napadu na koji je odgovorio)", rekla je Nuland na redovitoj dnevnoj konferenciji za novinare.

Drugačijeg mišljenja je Rusija koja je u četvrtak blokirala usvajanje nacrta izjave kojom bi se osudio sirijski napad na turski gradić i umjesto toga predložila blaži tekst koji bi tražio "suzdržanost" na granici, a ne bi spominjao kršenje međunarodnoga prava.

"Članice Vijeća sigurnosti pozvale su strane na suzdržanost i izbjegavanje vojnih okršaja koji bi mogli voditi do daljnjeg pogoršanja stanja u pograničnome području između Sirije i Turske", kaže se u ruskome prijedlogu izjave koji je nabavio novinar Reutersa.

Bude li usvojena, ta će neobvezujuća izjava pozvati Tursku i Siriju, dvije susjedne zemlje na "ublažavanje napetosti i traženje puta prema mirnome rješenju sirijske krize". U sirijskome je napadu na Tursku u srijedu poginulo petero civila. Ruski nacrt zadržao je neke formulacije iz originalnoga azerbejdžanskoga prijedloga, i poziva sirijske vlasti da istraže taj napad.

I Sjedinjene Države predložile su dopune, ali kako bi se "ojačao" originalni tekst, kaže jedan zapadni diplomat. Originalni je nacrt u srijedu bio poslan 15-članome Vijeću sigurnosti. On je "najoštrije" osuđivao granatiranje koje je izvela sirijska vojska i zahtijevao je prestanak kršenja nepovredivosti turskih granica.