Tužba Ine protiv Srbije mora se riješiti na razini politike

Odvjetnici su podijeljeni u ocjeni koliko je realna šansa da zagrebačka INA dobije spor pokrenut pred Privrednim sudom u Beogradu za poništavanje privatizacije Beopetrola, odnosno za povrat vlasničkih prava nad imovinom koju je imala u Srbiji. Ali, većina njih smatra kako bi to pitanje prije trebalo rješavati kroz politički dijalog između dvije države, ocjenjujući pri tom da bi sudski spor trajao više godina, a neki čak sumnjaju i u vjerojatnost da srpski sud donese presudu u korist hrvatske kompanije, piše beogradski dnevnik Danas u analitičkom članku o Ininoj tužbi protiv Srbije gdje je svoje mišljenje iznijelo niz uglednih beogradskih odvjetnika.

- U redu je što su hrvatski mediji otvorili tu temu jer se treba boriti za svoje, ali istovremeno srpska poduzeća imaju na stotine istovjetnih tužbi pred sudovima u toj zemlji, kao i u Sloveniji, BiH ili Makedoniji i u tim procesima se ništa ne događa, a nitko o njima i ne izvještava. Činjenica je da su mnoge velike tvrtke 90-ih imale svoje organizacijske dijelove sa satusom „vlasništva društvene imovine“ u drugim republikama bivše države i da je njihovo funkcioniranje bilo onemogućeno onog trenutka kada su započele tenzije na ovim prostorima. Gotovo istovremeno, u svim sada već samostalnim državama, donešene su uredbe kojima je sekvestirana imovina tvrtki čije je sjedište bilo van njih, što znači da je praktično kao društvena imovina bila oduzeta. Zakoni o formiranju poduzeća koji su u to vrijeme bili važeći u svim republikama, omogućavali su da radnici na referendumu donesu odluku o formiranju samostalnog poduzeća sa društvenom imovinom, pod uvjetom da je ono zaokružena poslovna celina. To se dogodilo ne samo u slučaju INA, nego i mnogih drugih poduzeća koja su imala ogranke, pa su u istom statusu i brojni hoteli i odmarališta na području Hrvatske, kao i imovina fizičkih lica - kaže za Danas dovjetnik Sava Anđelković koji pred Privrednim sudom u ovom sporu zastupa Akcijski fond.

Dodaje da je tako imovina INA u Srbiji legitimno prešla na Beopetrol, zatim promijenila status u državno poduzeće, oglašeno na natječaju i prodano ruskom Lukoilu.

- Ta imovina više ne postoji u obliku u kojemu je izdvojena iz sustava Ine pa je i njeno vraćanje nemoguće - pojašnjava Anđelković.

Nedostatak sudske prakse u ovim slučajevima na čitavom prostoru bivše države, piše Danas, razlog je što većina odvjetnika drži da bi pitanje društvene imovine kojom su tvrtke raspolagale trebalo riješiti kroz sukcesiju.

- Iako bi pravni argumenti trebali imati prednost, u ovom i sličnim slučajevima radilo bi se o višegodišnjim, iscrpljujućim sudskim postupcima, zbog kojih bi puno učinkovitije rješenje bio bilateralni dogovor država -kaže Branislav Marić iz jednog regionalnog odvjetničkog ureda.

Odvjetnik Srđan Sikimić kaže da su u imovinskim odnosima sve zemlje bivše države imale iste obligacijske propise, a uredbe koje su donešene početkom 90-ih, nisu, strogo pravno, temelj za stjecanje prava vlasništva.

- Na osnovu njih, bila je moguća pojedinačna nacionalizacija imovine, kojom je svaka od država trebalo prvo steči pravo vlasništva, a potom raspolagati tim tvrtkama ili njihovim delovima. Ali, koliko znam, ni u jednom slučaju to nije učinjneo konkretno, za pojedinačne tvrtke, osim djelimice u Sloveniji - tvrdi Sikimić.

Tužba protiv Srbije nije ništa novo i na sudskim organima je da rade svoj posao, rečeno je Tanjugu u Vladi Srbije. Srbija je Hrvatskoj ponudila potpisivanje dvostranog sporazuma o vraćanju imovine koja je ostala na teritoriji druge države, kojim bi se rješila sporna pitanja sukcesije, ali službeni Zagreb već sedam mjeseci ne odgovara na tu ponudu, objašnjeno je Tanjugu u Vladi. Sporazumom o sukcesiji bivše SFRJ definirana je njegova primjena nakon 31. prosinca 1990. godine i to prema teritorijalnom načelu, što znači da imovina zatečena na teritoriju jedne od članica bivše države nakon tog datuma prelazi u njeno trajno vlasništvo, bez obzira što je vlasnik bilo neko pravno lice iz druge nekadašnje republike.

Ugovor Ine o pripajanju dijelova Beopetrola sklopljen je prije datuma koji je definiran u Sporazumu o sukcesiji i prema tada važećim propisima, objašnjavaju situaciju oko Inine tužbe u srbijanskoj Vladi.