Umro bivši makedonski predsjednik Kiro Gligorov

Kiro Gligorov, prvi predsjednik Republike Makedonije, umro je u nedjelju navečer u Skoplju, u svom domu u 95. godini. Gligorov je bio predsjednik nezavisne Makedonije u dva mandata, od siječnja 1991. do studenog 1999. Gligorov je za predsjednika prvi put izabran 27. siječnja 1991., dok je Makedonija bila u sastavu Jugoslavije.

Bijesni generali

Raspisao je referendum na kojem su se Makedonci odlučili za nezavisnost i tako postali jedina država koja se od Jugoslavije odvojila mirnim putem. Poslije prvih nemira u SFRJ, Gligorov je zahtijevao da se svi makedonski vojnici povuku iz JNA, a s generalom Blagojem Adžićem dogovorio je mirno povlačenje jedinica JNA iz Makedonije.

Svoje uspomene iz tog razdoblja opisao je u knjizi “Makedonija je sve što imamo”. Opisao je i susret u Skoplju s tadašnjim jugoslavenskim ministrom obrane Veljkom Kadijevićem, u ljeto 1991. nakon povlačenja JNA iz Slovenije.

– On nam je 45 minuta držao lekciju kako se nikad nije nadao da će Makedonci ostaviti Srbe i da žele napustiti Jugoslaviju, da je za njega to sasvim nova situacija, da je imao drugačije predstave o Makedoniji, Makedoncima, oficirima, ... – prisjetio se Glogorov.

U svojoj knjizi prisjetio se Gligorov i tajne akcije makedonskiog MUP-a, u noći sa 21. na 22. kolovoza 1991., kada su iz službenih prostorija odjela za narodnu obranu u općinama oduzeli vojnu dokumentaciju o novim regrutima, da se spriječi njihovo pozivanje u Armiju. Nakon te diverzije u kabinet Gligorova upao je zapovjednik Treće armije SFRJ, general Milutin Kukanjac.

– Bijesan, ljut, upitao me - Što je ovo, predsjedniče? Izdaja? Ovo je pobuna. Kazao sam - Nije pobuna. Do sad su 34 vojnika stigla mrtva s fronta. Možete li razumjeti njihove majke, očeve, žene koji ne znaju što se tamo događa – napisao je Gligorov.

Kao predsjednik Makedonije u vrijeme raspada Jugoslavije od 1991. do 1995. Gligorov je sudjelovao na međunarodnim konferencijama o Jugoslaviji. Prisjetio se i summita šest predsjednika republika bivše SFRJ u Ohridu, 22. srpnja 1991.

Neuspjeli atentat

- O Franji Tudmanu govorilo se kao o kontroverznoj ličnosti: komunista još iz rata i general koji je dvaput bio u zatvoru - 1972. i 1981, između ostalog i zbog nekih veza sa ustaškom emigracijom. Već je bio poznat kao čvrst pobornik ideje, barem u tom periodu, o stvaranju konfederacije suverenih država, pri čemu je za svoju Republiku Hrvatsku tražio maksimalno velika, čak i povlaštena prava i ovlaštenja. Slobodan Milošević je u Ohrid doputovao iz Beograda, a noć prije toga vratio se iz posjete Grčkoj. Veoma dobro mi je bio poznat njegov tvrd stav o očuvanju jugoslovenske federacije po svaku cijenu, kao i ono što je govorio o potrebi da svi Srbi žive u jednoj državi, ali znao sam i to da ima malo sluha za drugačija rješenja koja bi, bit ću slobodan to reći, da im je poklonio veću pažnju, donijela dobro i njegovom narodu. Do tada je on na određen način nametao atmosferu za pregovore. Postajalo je sve jasnije da on želi, a i da se trudi da se jugoslovenski problem riješi između njega i Tuđmana – napisao je Gligorov.

Makedonski mediji lani su objavili da su Grci nudili Kiri Gligorovu milijun dolara da se u pregovorima odrekne imena Makedonija. Gligorov je porijedlog odbio s gnušanjem.

Početkom listopada 1995. na Kiru Gligorova je ispred hotela „Bristol“ u Skoplju izvršen atentat u kojemu je izgubio oko. Naručitelji i izvršitelji atentata nikada nisu otkriveni.

Povodom smrti Kire Gligorova sućut predsjedniku Makedonije Gjorgeu Ivanovu uputio je bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. “Njegov je odlazak gubitak ne samo za Makedoniju, nego i za cijelu regiju” poručio je Mesić.

Gligorov u Vukovaru: Mogli smo se razdvojiti kao Česi i Slovaci, ali je bilo previše usijanih glava

U svibnju 2008. Kiro Gligorov posjetio je Vukovar te tada dao i intervju za Večernji list. Govoreći o ratu u bivšoj državi Gligorov je bio mišljenja da je jedna od posljednjih šansi za mir bio sastanak u Haagu kada je Lord Carington iznio nacrt sporazuma, koji je još trebalo doraditi, ali koji je, kako je rekao, bio dobar temelj za mir.

– Nije uspjelo jer je bilo previše usijanih glava. Predstavnici dva najveća naroda bili su protiv i to je značilo rat. Milošević je odmah rekao da Jugoslavija mora biti uređena kao čvrsta federacija sa sjedištem u Beogradu, što su podržali Crnogorci. Tuđman je govorio da ne želi propustiti povijesnu šansu hrvatskog naroda o stoljetnom snu o nezavisnosti. Mislim da smo i mi imali šansu razdvojiti se onako kako je to napravila Čehoslovačka i svi odavno biti u EU – rekao je Gligorov tada za Večernji list.

Prisjetio se i ratnoga razaranja Vukovara dodajući da je tadašnje Predsjedništvo SFRJ u Vukovar poslalo Vasila Tupurkovskog i generala JNA Šišića. Rekao je da su obojica podnijela izvješće da je u Vukovaru rat, ali da ništa nije učinjeno da se on zaustavi i spriječi stradanje građana.

Na brojna pitanja novinara Gligorov je odgovarao okolišajući govoreći da još nije vrijeme da se neke stvari saznaju.

– Nije još vrijeme za neke stvari. Puno se toga događalo, mnogo toga se već zna, ali još više toga ostalo je nepoznato i možda je za sada bolje tako – rekao je Gligorov, inače iznimno vedroga duha, spreman na šalu i uvijek otvoren za razgovor s novinarima.