Uoči izbora demokrati su u dobitničkoj poziciji

Nakon predsjedničke kampanje koja je srušila rekorde u trajanju, prikupljenom i potrošenom novcu, demokrati su u 9-postotnoj prednosti.

Dva dana prije povijesnih izbora u SAD-u Barack Obama u utrci za Bijelu kuću i kandidati Demokratske stranke na izborima za Zastupnički dom Kongresa i trećinu mjesta u Senatu su u boljem položaju, rezultati su posljednjeg ispitivanja javnog mišljenja objavljeni u nedjelju.

Obama na nacionalnoj razini vodi ispred republikanskoga predsjedničkog kandidata Johna McCaina s devet posto prednosti u najnovijoj anketi dnevnika "The Washington Post" i TV mreže "ABC News", s tim da vodi u dovoljno saveznih država koje mu osiguravaju da premaši prag od 270 elektorskih glasova potrebnih za pobjedu.

Po elektorskom sustavu pobjednik u pojedinoj državi osvaja sve elektorske glasove te države

Američki predsjednički izbori održavaju se po posrednome, elektorskom sustavu u kojemu pobjednik u pojedinoj državi osvaja sve elektorske glasove te države, a elektorski kolegij 50 saveznih država i Okruga Columbije (glavni grad Washington DC) ima 538 glasova.

Uvjerljivo vodstvo u 17 saveznih država i Okrugu Columbiji (Washington DC) Obami donosi 227 elektorskih glasova, a uz 64 elektorska glasa iz sedam država koje mu naginju, Obama bi osvojio 291 elektorski glas.

John McCain zasad uvjerljivo vodi u 16 saveznih država koje mu donose 126 elektorskih glasova, a uz 33 glasa iz četiri države koje mu naginju, osvojio bi 159 elektorskih glasova.

Povijesna dimenzija izbora: hoće li SAD dobiti prvog afro-američkog predsjednika ili

Photo javno100

najstarijeg predsjednika?

Obama i McCain imaju podjednake izglede za osvajanje preostalih 88 elektorskih glasova iz sedam saveznih država, a kada bi McCain osvojio sve te glasove, imao bi ih ukupno 247 i još bi mu 23 nedostajalo za pobjedu.

Predsjednički izbori ove će godine imati povijesnu dimenziju u oba moguća scenarija. U slučaju očekivane pobjede demokratskog listića, Amerika će dobiti prvog predsjednika afričko-američkog podrijetla Baracka Obamu i prvog potpredsjednika katolika Joea Bidena.

Ako republikanci ostanu u Bijeloj kući, SAD će sa 72-godišnjim McCainom dobiti najstarijega inauguriranog predsjednika, a sa Sarah Palin prvu potpredsjednicu.

Izbori za Zastupnički dom Kongresa i Senat

U Zastupničkom domu Kongresa, koji ima 435 mjesta, demokrati trenutačno imaju većinu od 236 kongresnika, prema 199 republikanaca. Od 50 najneizvjesnijih utrka za taj dom, 41 mjesto drže republikanci, a devet demokrati. Prognoze govore da bi demokrati u utorak mogli dodati 25 do 30 mjesta svojoj većini, što bi im donijelo najveći broj kongresnika od 1990., kada su osvojili 267 mjesta.

Na izborima za trećinu mjesta (33) u Senatu, gdje trenutačno imaju minimalnu većinu s 51 prema 49 mjesta, demokrati imaju priliku osvojiti kvalificiranu, tropetinsku većinu od 60 mjesta koja bi im omogućila punu kontrolu nad donošenjem zakona.

Pravo manjine u Senatu da može tražiti donošenje zakona sa 60 glasova ključni je element s kojim je u dosadašnjoj kohabitaciji republikanske Bijele kuće i demokratskoga Kongresa administracija predsjednika Georgea W. Busha održavala ravnotežu i blokirala prihvaćanje neželjenih zakona.

Tri republikanska mjesta, gdje senatori odlaze u mirovinu - u Coloradu, Novom Meksiku i Virginiji, čini se, sigurno će pripasti demokratima.

U pet drugih država, Aljasci, Minnesoti, New Hampshireu, Sjevernoj Karolini i Oregonu, republikanskim senatorima ankete predviđaju poraz.

U senatskim utrkama na Aljasci demokratski kandidat hrvatskog posrijetla vodi republikance

Photo javno100

Među tim je senatskim utrkama i ona na Aljasci, gdje demokratski kandidat hrvatskog podrijetla Mark Begich, popularni gradonačelnik Anchoragea, uvjerljivo vodi ispred republikanskog veterana Teda Stevensa, osuđenog prošloga tjedna za korupciju. U prosjeku tri vodeće ankete Begich vodi s 10,3 posto glasova, 52,0 prema 41,7 posto glasova za Stevensa, iza kojega je 40 godina senatskog staža, prema izbornom portalu "Real Clear Politics".

Demokrati bi morali osvojiti svih tih osam mjesta te još jedno iz tri izjednačene utrke u Georgiji, Kentuckyju i Mississippiju da bi osigurali većinu od 60 mjesta. Svi republikanski kandidati, uključujući i Johna McCaina, na skupovima pozivaju birače da ne dopuste demokratima apsolutnu kontrolu nad oba doma Kongresa u interesu američke demokracije.

Od 11 izbornih utrka za guvernere samo se tri smatraju neizvjesnima. U Missouriju demokratski kandidat Jay Nixon vodi pred republikancem Kennyjem Hulshofom, u državi Washington demokratski guverner Chris Gregoire zaostaje u anketama za republikancem Dinom Rossijem, a u Sjevernoj Karolini neizvjesnu utrku vode demokrat Bev Perdue i republikanac Pat McCrory.

Na izborima u utorak  stručnjaci očekuju rekordan odaziv birača

Na izborima u utorak, koji se održavaju nakon gotovo dvogodišnje kampanje koja je srušila sve rekorde po trajanju, prikupljenom i potrošenom novcu te broju anažiranih aktivista, stručnjaci očekuju i rekordan odziv birača.

Prof. Michael McDonald, politolog sa Sveučilišta "George Mason" u Virginiji, predviđa odziv od 64 posto registriranih birača, ili oko 130 milijuna ljudi.

Na prošlim predsjedničkim izborima 2004. odazvalo se 60,1 posto birača, ili 122,3 milijuna Amerikanaca.

Rekordan odziv sada se bilježi već na ranom glasovanju i glasovanju u odsutnosti, koje je omogućeno u 32 savezne države. Do nedjelje je mogućnost ranoga glasovanja iskoristilo 23 milijuna birača, a očekuje se da će do utorka to učiniti do 40 milijuna birača.

Odziv birača mogao bi premašiti najviši odziv nakon Drugoga svjetskog rata - 63,8 posto godine 1960. Najviši odziv američkih birača u 20. stoljeću zabilježen je 1908., kada je bio 65,7 posto.