VIDEO: Američki Indijanci traže neovisnost

Manjina smo na svojoj zemlji, robovi bijelaca, podcijenjeni i omalovaženi, tvrdi najveći Indijanac nakon Bika Koji Sjedi i Ludog Konja.

Populacija američkih Indijanaca se u posljednjih 50 godina povećala s 500 tisuća na čak 4,2 milijuna, dok ih se preko šest milijuna izjašnjava njihovim potomcima. Razlog tomu je svijest koja se prvotnim Amerikancima povratila kako su u Americi građanska prava i ljudske slobode počele dolaziti do izražaja.

Russell Means vraća američkim Indijancima svijest

Prvotni Amerikanci su obrazovanjem i učenjem o svojoj povijesti, poput afroamerikanaca, počeli osnivati svoje zatvorene zajednice i polako se boriti za bolji status u društvu.

Posljedica toga svakako je prirodni prirast koji je doživio ogromnu ekspanziju. No, SAD i njeni domoroci nikada nisu imali ni približno idilične odnose. Od trenutka kada su Europljani stupili na američko tlo domoroce se istrebljuje, guši se njihova kultura i provodi, jednom riječju, genocid. Danas je stanje bolje nego ikada, ali američki Indijanci su i dalje manjina s najmanje prava.

- Mi smo manjina na svojoj zemlji, robovi bijelog čovjeka, podcijenjeni i omalovaženi. Drže nas zatvorene u rezervatima poput nekakvih zvijeri, otimaju nam zemlju i djecu. Ništa se nije promijenilo u posljednjih 150 godina – tvrdi najveći indijanski vođa od doba Ludog Konja i Bika Koji Sjedi Russell Means i dodaje kako će Amerika zaživjeti kad u njoj umre europski duh.

Pod smrću europskog duha Means misli kako Amerika mora više pažnje posvetiti duhu i kulturi domorodaca koji su okrenuti čovjeku i njegovom duhovnom usavršavanju, a ne materijalnom kao što propagira onaj europski.

Russell Means je i pravi primjer novog indijanskog pogleda na svijet. Još početkom 60-ih godina priključio se Američkom indijanskom pokretu, da bi 1970. godine predvodio napad na Rushmorsku planinu, a 1971. bio dijelom grupe od nekoliko stotina Indijanaca koji su okupirali sveto tlo Lakota, Wounded Knee.

Kockarnice su najunosniji posao u rezervatima

Indijanci su nakon toga počeli zauzimati svoju ulogu u dru

štvu. Postali su primijećeni, a kada se tome pridoda obrazovanje, dobije se nešto što je u današnjoj Americi jedan od najprofitabilnijih poslova, kockanje. Američki Indijanci iskoristili su zakone u rezervatima napokon u svoju korist i 1988. godine izborili pravo da na svom teritoriju grade kockarnice. Time su dobili neviđene prihode za svoje zajednice jer na njihovom teritoriju ne vrijede jednaki porezni zakoni zbog čega prihodi indijanskih kockarnica rastu tri puta brže od neindijanskih.

No, nije sve tako idealno. U nekim dijelovima Amerike ne postoji tolika kultura klađenja pa kockarnice u rezervatima nemaju smisla. Zato su podaci o načinu života u rezervatima bez kockarnica porazni. Čak 85 posto ljudi nema posla, postotak smrti od tuberkuloze najviši je u Americi, država im uzima zemlju, ne dopušta da je obrađuju koliko žele te im prisilno odvode djecu na školovanje izvan rezervata.

Zato Russel Means okuplja sve američke Indijance i trudi se vratiti im onaj duh koji su imali nekad. Što mu i uspijeva. Naime, Lakote, kojih je oko 20 tisuća, jednoglasno su odlučile povući potpis sa sporazuma o primirju koje je potpisano 1890. godine u Washingtonu.

Lakote pokrenule odcjepljenje od SAD-a

- Pozivamo sve američke Indijance da isto naprave u svojim rezervatima, a sve koji žele, pozivamo da dođu živjeti kod nas. Bit će oslobođeni poreza, živjet ćemo sa zemljom, cijeniti ljudski duh, odcijepiti će se od zakona sadašnje vlade – rekao je Means, a koliko je ozbiljan, potvrdio je projekt Lakota.

VIDEO u kojem Means objašnjava težnje indijanskog naroda.

Preko puta planine Rushmore, gdje su isklesane glave četiri američka predsjednika, Lakote grade kip Ludog Konja, visine čak 60 metara, okrenutog prema predsjednicima. Ludi Konj, indijanskog imena Tashuka Vitko, na svom konju će gledati prema predsjednicima, rukom pokazivati prema njima, a na licu će biti jasno kako je spreman za bitku.

Rushmore Photo wikipedia

Tako nešto su Lakote učinile jer je Rushmore njihova sveta planina koju su moderni Amerikanci namjerno oskvrnuli kako bi im probali uništiti duh. No, danas se stvari polako vraćaju na svoje, Indijanci su svjesni otkuda potječu.

Kada su upitali Russella Meansa što je razlog njegovoj energičnoj borbi da povrati domoroce na stari put i odvoji se od stvarnosti koju nameću potomci onih koji su pokorili njegove pretke, ponovio je riječi Tatanke Yotanke, bijelcima poznatijeg kao Bika Koji Sjedi.

- Ako nam bijeli čovjek oduzme zemlju, kamo ćemo otići – upitao je legendarni poglavica kada su ga zarobili i priupitali što je bio razlog njegovoj borbi.