Zeleno svjetlo, za zelene automobile

Možemo biti svjesni, a možemo biti i bez svijesti, stvar izbora, reklo bi se…

Ljeta Gospodnjeg 1839., Robert Anderson iz Aberdeena u Škotskoj izradio je vozilo na električni pogon. Prednosti njegova modela očite su već pola stoljeća, od kada smo uvidjeli štetnu narav unutarnjeg sagorijevanja i shvatili kako je ovisnost o isključivo jednom izvoru "pokretačke energije" upravo to - ovisnost. Sada kad smo fino i dosljedno oštetili okoliš, a cijena nafte umjesto da pruža, radije uskraćuje slobodu. Sada je napokon vrijeme da čista, ekonomski isplativa vozila uplivaju u mainstream. Tužno je pritom, što novi trend nije odraz globalne svijesti, već rezultat potrage za izgubljenim profitom… 

Standardna oprema

Teško se diše od kisele kiše

Među standardnom automobilskom opremom nalazi se čitav niz oksida. Tu je primjerice ugljični dioksid, plin koji slovi kao glavni uzročnik takvih fraza kakve su globalno zatopljenje, zimski kolovoz ili tropski Sibir. On uvijek dolazi u paru s ugljičnim monoksidom, koji je pak odličan za inhalaciju, jer se veže uz hemoglobin u tijelu te tako priječi pošteno prokrvljivanje mozgova, uzrokuje gušenje, padavicu, a ponekad i duševno rastrojstvo. Za odbaciti nisu niti sumporni oksidi, jer pogoduju razvoju respiratornih bolesti, pogotovo u dječice ili vremešnih ljudina. Sumpor je dobar i za kiselu kišu, uništavanje usjeva, trovanje jezera ili ljuštenje ljudi i zgrada. Od obavezne opreme nikako ne valja izostaviti dušik, koji, kao što mu ime govori, iritira i guši plućne maramice, napuhuje alveole i uspješno se bori protiv mrskog nam ozona. Nisu loši ni ugljikovodici budući da pogoduju kancerogenim bolestima, urođenim defektima i sličnom. Naravno tu je i olovo, koje kamuflirano zelenom bojom vreba na crpkama sve one koji su spremni platiti oktan više. Olovo je poslovično dobro za ljude, udarna kombinacija pogodna za dugoročno uništavanje mozga, srca, plućnih krilaca i krvi. Najbolje od svega, navedena je oprema dostupna na okret ključa i to svima, čak i onima koji je ne žele…

Mad Max

Cijena nafte danas se čini prpošnom, punom sebe i nestašnijom nego što je to obično, no sagledana u povijesnim razmjerima nije niti blizu naftnom užasu  kojeg su 1973. godine izazvali Arapi, kada su zbog Izraela Zapadu rekli - ne! OPEC je zločestim imperijalistima opalio embargo na crno zlato, cijene su se popele u stratosferu, a na benzinskim su crpkama osvanuli do tada neviđeni natpisi - Rasprodano. Kao rezultat američki Kongres je po prvi puta zasjeo, pa pošteno razglabao o potrebi za alternativnim energentom koji bi nafti sklone industrije riješio njihove opake ovisnosti. Krenule su stipendije, uslijedila istraživanja i počelo se ozbiljno pričati o unaprjeđivanju električnih i hibridnih pogona. No, novac je brzo smirio strasti, cijene su se vratile u niže slojeve atmosfere, "Crna godina" je minula i više se nitko nije sjećao oko čega je uopće nastala sva ta frka. Tako je bilo sve do '91, kada se "ničim izazvan" vratio interes za čistim izvorima energije. Američka vlada pokrenula je masivan program za proizvodnju super baterije koja će biti dovoljno snažna da pokrene vozilo i pritom bez problema raditi tijekom hladnih, zimskih mjeseci. Projekt težak osamdesetak milijuna dolara pokazao se uspješnim, no nije doživio ciljanu primjenu. Naime, umjesto pod haubom, električni agregat poznat po akronimu NiMH (nickel metal hydride) završio je u našim rukama i u svojim majušnim inačicama nudi dovoljno energije za višetjedno čačkanje po mobitelu i srodnim uređajima. O razlozima zbog kojih je super baterija "promašila" svoju primjenu možemo tek nagađati, no netko bi s pravom mogao primijetiti kako su se Amerikanci iste godine odlučili za jedan "alternativni projekt" na Bliskom istoku.

Povelja o Zemlji    

Istovremeno, na Dalekom istoku, Toyota je samu sebe obavezala "Poveljom o Zemlji" (Earth Charter), dokumentom u kome je jasno istaknuta orijentacija proizvodnji automobila s najnižom mogućom emisijom zloćudnih plinova. Darovnicu su usvojile sve auto-moto kompanije u japanskom vlasništvu i ona je postala temelj za razvoj današnjih hibrida. Tako na početku dvadesetog stoljeća imamo dva potpuno različita pristupa, jedan tipično američki, Mad Max pristup u kome se krv mijenja za naftu, odnosno novac i drugi utemeljen na dobrim namjerama i kako se pokazalo mudro investiranom kapitalu. Ako se pitate gdje se u svemu nalazi naša kolijevka, u kojoj su crni derivati tri puta skuplji nego u Americi, odgovor je jednostavan, koliko neočekivan. Europski proizvođači redom tvrde kako je racionalan odnos prema energentima konstantno usavršavanje dizel motora. Konzervativni kurs koji se ovih dana mijenja zajedno s perspektivom rata u Iraku.     

Prvi     

Prva

Nakon pet godina razvoja 1997. godine u Japanu je predstavljeno prvo komercijalno hibridno vozilo, Toyota Prius (lat. prvi; prethodni). Naravno, prije "Prve" nalazimo nebrojene koncepte i prototipe vozila na combo pogon, no niti jedno od njih ne može se pohvalit instant prodajom od 18 000 primjeraka. "Prva" je tako zaista stigla prije svih i dugo je vremena bila jedina asocijacija za pojam križanog vozila. Prošlogodišnji, redizajnirani model slovi kao tehnološko čudo na kotačima, uzor je svim proizvođačima te zaslužuje da na trenutak zastanemo i zavirimo pod haubu.

DOHC VVT-i

Osnovni pogon je nov, no ne i nepoznat DOHC VVT-i ((Variable Valve Timing) koji ne funkcionira po snažnom, ali rastrošnom Otto modelu, već radije koristi Atkinsov štedljiv i krajnje efikasan ciklus. Agregat ima 76 konjskih snaga (KS) i uparen je s novim elektro-motorom koji generira dvostruko više električne energije nego prijašnja verzija (500V). Pogoni se mogu po volji umrežiti (Hybrid System Net Power), a jednom upareni sa baterijom u potpunosti ruše mit o tromosti hibridnih vozila i zajedničkim snagama razvijaju (još uvijek skromnih) 110 KS. Automobil nam predstavlja ECVT tehnologiju, skraćenica čiji hrvatski prijevod otkriva "elektronikom kontroliran kontinuirano varijabilan mjenjač". Sistem koji je futuristički baš kao što zvuči pa slobodno možemo reći da Prius ima samo jednu brzinu. Svaki input vozača prenosi se isključivo elektroničkim putem (by wire), te ne postoji nikakva mehanička spona između poluge mjenjača i prijenosnika (famozne getribe). Ručica je dakako još uvijek pri ruci, no sada se zove "touch control" i služi kako za vožnju unatrag, tako za stavljanje automobila na "automatsko-punjenje". U svakom slučaju riječ je o potpunom automatiku  i vožnji bez truda, a kako novi mjenjač više to nije, dobio je posve novo ime: Power Split Device. Sljedeća skraćenica o kojoj se zgodno informirati je ETCS-i, njen prijevod govori ni manje ni više nego o "inteligentnom elektroničkom sistemu za kontrolu ubrzanja". Kod standardnih automobila ovo bi se zvalo EFI (electronic fuel injection), no kod Priusa ima dodatno značenje koje bi zanimalo Teslu ili nekog drugog tko se pali na strujnu indukciju. Tu su napokon i ostali standardi poput ABS, VSC (Vehicle Stability Control) ili EBD (Electronic Brake Assistance). 

U stražnjem podvozu upakirana je kompaktna baterija (pogodite kojeg tipa) od 201V ili 28 KS, koja bi bez problema trebala izgurati dvjestotinjak tisuća kilometara i koju puni snažan generator. Baterija se napaja bez ikakvog utikača (hibridi se već dugo ne moraju nigdje štekati), a za tu svrhu se koristi sve. Prius jednostavno ne poznaje pojam entropije. Protok električne energije kontrolira 32-bitni mikroprocesor, a generiraju je osnovni motor, kinetika uzrokovana kočenjem i sve drugo što su Toyotini inženjeri pronašli iskoristivim.

Druga generacija dolazi s bluetooth sučeljem, bez problema ispunjava najstrože kalifornijske standarde, pa nije samo SULEV (Super Ultra Low Emission Vehicle) već je i PZEV (Partial Zero Emissions Vehicle). Što će reći da emisija štetnih plinova varira oko pozitivne nule. Svjedočanstva vlasnika govore da se čovjek mora pošteno iživljavati da auto natjera na potrošnju veću od pet litara goriva na stotinu kilometara. U rezervoar stane samo 45 litara što znači da je uz sportsku vožnju radijus kretanja kakvih 1100 kilometara. Konzervativniji vozači i defenziva u prometu dodaju ovom broju još

Hybrid System Net Power

400 kilometara. Kako bilo, potencijalni vlasnik Priusa iz Zagreba sa punim rezervoarom može devet puta skoknuti do Rijeke na kavicu, a u slučaju da se odluči na staru rutu možda i deset pošto će sva energija utrošena na veranje po Velebitu, biti nadoknađena tijekom slobodnog, energetskog spusta. Sve u svemu, pun džep po džep ugodnih performansi.

Drugi

Leonardo DiCaprio je jedan od prvih vlasnika Priusa

Prošle godine osvješteniji dio svjetske populacije počeo je zahtijevati upravo hibridna vozila, čemu su drage volje kumovale zvijezde i zvjezdice otvoreno zagovarajući upotrebu "zelenih automobila". Vozati se uokolo u svom novom križancu iznimno je popularna holivudska aktivnost u kojoj uživa baš svaki celebrity koji drži do sebe. Uostalom zvonka prezimena kakva su: Nicholson, Douglas, Ford, Pitt, Arquette, Diaz, DiCaprio, Harrelson, Sarandon… dovoljno govore o svemu. Djelovanje utjecajnih aktivista odmah se pokazalo na prodaji automobila, pa svakog mjeseca s trake silazi dvadesetak tisuća novih Priusa. Brojka je čitavu automobilsku industriju trgnula iz drijemeža, pa nam je ove godine potvrđen izlazak ravno dvadeset novih hibrida, od kojih je osam već dostupno na tržištu.

Najimpozantniji istup napravila je Honda čiji je Insight model još od 1999. godine jedina prava konkurencija Priusu. Tijekom reklamne kampanje za svoj kompaktni Insight coupe proizvođač je simpatično tvrdio kako je jedini način da se manje onečisti okoliš, vožnja biciklom.

Honda Accord, gone in 6.7 seconds

Ovogodišnji, friško prezentirani modeli Honde Civic i Accord novi su pretendenti za titulu ne samo najboljih, nego i najbržih hibridnih vozila. Za razliku od Toyote, Hondina inženjerija odlučila je postići spomenute standardne o emisiji plinova, ali u punom ubrzanju. Rezultat je beskompromisan, ekonomska isplativost je ciljano manja, no Accord će do stotke potegnuti za 6.7 sekundi dok njegovi umreženi motori razvijaju 255 KS što automobilu definitivno daje sportski prizvuk. Toyota je odmah prihvatila izazov, te je za sljedeću godinu najavila izlazak prvog križanca za u Americi iznimno popularan Lexus brand. Model GS 450h/Harrier prati slogan: " The End of the Hybrids As We Know It". Svi

Unutrašnjost nove Honde Civic iluminira

znamo kako Lexus i luksuz idu ruku uz ruku, a ako tome dodamo činjenicu da su najavljeni V6 i V8 agregati od tristotinjak konja sa ciljem da ubrzanje bude ispod šest sekundi, onda bi se navedena krilatica mogla i obistiniti. Kompoziciji se pridružio i Ford predstavivši svijetu prvi hibridni SUV (sport utility vehicle) koji je između ostaloga prvi originalno američki proizvod hibridnog tipa. Escape je prošle godine odnio nagradu za kamionet godine, no pompa je usahla kada je Toyota objavila kako ne može povećati proizvodnu kvotu baš onih dijelova koje je Ford prisiljen nabavljati kod tog proizvođača. Rezultat je smanjivanje planirane proizvodnje i mrvica gorčine. No, kapitulacija ne dolazi u obzir pa je Fordov Mercury brand predstavio novog Marinera, navješćujući pritom skromnu "tiražu" od dvadesetak tisuća vozila. Na SUV tržište stigao je i prvi šminkerski križanac Lexus RX 400h, koji jedva da

Ford Escape, bijeg u bolju budućnost

zadovoljava kriterije za naziv hibridnog vozila. Model bi u Kaliforniji odmah pao na tehničkom, a i potrošnja je daleko od minimalne ili čak umjerene (7/100). No, Lexus i tako cilja na atipične kupce koji prije svega vole biti viđeni…

Treći

Tko se nije snašao ove godine, sreću će okušati iduće. Među proizvođačima koji su najavili svoje cross-platform projekte je Chevrolet (General Motors) čiji bi Malibu na tržište trebao stići iduće godine. O Malibuu se ne može naslutiti mnogo i za sada nema drugih podataka osim da je riječ o putničkoj limuzini koja će predstaviti koncept "umjerenih hibridnih vozila". S druge strane Pacifika Nissan je ove godine prezentirao svoj prvi funkcionalni prototip. Hibridna Altima već je dostupna u nekim dijelovima Sjedinjenih Država, no u ograničenoj seriji i na narudžbu. Riječ je o snažnom automobilu koji u potpunosti zadovoljava strogo kalifornijsko zakonodavstvo. Potvrda o pridruživanju sve žešćoj konkurenciji stigla je i od američkog Saturna, a

Luksuzni Lexus hibrid, automobil za one koji znaju i umiju

za praćenje će posebno zanimljiv biti izlazak prvih pick-up hibrida koje su Dodge i General Motors najavili za ovu godinu. Što reći, kada se zbroje sva postojeća i sva najavljena "kopilad" ispada da je križanje vrsta definitivno in.