Mislav Čavajda: Više ne pokušavam biti glavni akter u noćnom životu!

Tekst

Netko cijeli život priželjkuje tu nepodnošljivu lakoću postojanja, no ne i 30-godišnji zagrebački glumac Mislav Čavajda. Za njega je užitak nešto sasvim drugo. Što je zadatak teži i zahtjevniji, Mislav je ispunjeniji i sretniji. Na taj način posljednjih godina putuje glumačkim svemirom, pa stoga i ne čudi što je na ovogodišnjim Dubrovačkim ljetnim igrama dobitnik nagrade Orlando za dramska dostignuća. Uloga Edipa u istoimenoj predstavi pokazala je da Mislav uistinu zna biti “kralj!” na sceni, ali i kad na njoj zastor padne u sasvim neočekivanom trenutku. Naime, ozljeda koljena dan prije premijere nije ga spriječila da savlada prepreku pred kojom se našao.

– Navikao sam se na nepredvidive situacije. Sjetite se samo predstave “Bakhe” Olivera Frljića koja je prošle godine zabranjena na Splitskom ljetu. Što je izazov veći, ja sam bolji. Tako funkcioniram. Sad kad je svemu došao kraj obuzelo me neko tupilo, usporio sam ritam pa se malo teže snalazim – priznaje. Svoju želju za usavršavanjem Mislav je posljednje dvije godine ostvario u SAD-u, gdje je s glumačkom skupinom “Every House Has a Door” pripremao predstavu “Let us Think of these things always, let us speak of them never”.

– Bilo je to jedno sasvim novo glumačko iskustvo, iscrpljujuće. Riječ je o drukčijem kazališnom komadu kojem se glumac treba potpuno predati. Nije to nešto čime bih se htio baviti u budućnosti, ali sam ponosan što u njemu sudjelujem – otvoreno će glumac koji je uspio upisati i poslijediplomski studij na njujorškom sveučilištu Columbia. Problem je bio kako ga platiti pa je ovaj put morao odustati od svog nauma. A ono od čega nikad ne odustaje jest perfekcionizam koji ponekad u njegovom slučaju, kaže, graniči s mazohizmom.

– Na sceni nemam kočnica, pred publikom sam uvijek razgolićen do kraja. Perfekcionist sam u bilo kojem životnom segmentu, i uvijek prekritičan prema svemu što napravim. Nikad to za mene nije dovoljno savršeno. Nerijetko želim prijeći tu granicu koja je dostignuta, odvažnost mi nikad nije bila problem. Obitelj je ta koja me nerijetko spušta na zemlju, ona je moje najvažnije zaleđe, daje mi snagu, samopouzdanje i sigurnost – objašnjava Mislav dodajući da se zbog usađene odgovornosti u dvadesetima dosad nije pošteno “izludirao”.

– Nisam poput nekih okusio ludost, pa sad to pokušavam nadoknaditi, no shvatio sam da mi nakon jedne noći bančenja treba tri dana da dođem sebi. Zbog toga više ne pokušavam biti glavni akter u noćnom životu – šali se zagrebački glumac koji u SAD-u ne vidi ostvarenje svog životnog sna.

– Mi nismo ni svjesni što tu imamo. Proputovao sam istočnu obalu, a najbizarniji izlet bio je odlazak u rodni gradić Michaela Jacksona Gary u državi Indiana. Vidjeli smo i malu drvenu potleušicu gdje je Jackson rođen. Danas je to grad duhova, sablasno industrijsko mjesto. Nismo se baš nešto proveli u toj pustinji – kaže Mislav koji u Chicago kreće tek u siječnju iduće godine.

U Zagrebu ga na jesen očekuje nova kazališna poslastica. Riječ je o mjuziklu “Opasne veze”, čija će premijera biti u kazalištu Komedija. Čavajda će zaigrati grofa Valmonta čije je strasti i poroke John Malkovich u filmu maestralno dočarao.

– O toj ulozi sanjam još od srednje škole.