Država zataškala Kregarov kriminal u 2000. godini

Kregarov kredit od 360.000 kn samo je djelić nezakonitih radnji, tvrdi Pere Smiljanić, te za portal Javno progovara o istrazi 2000. godine.

Pere Smiljanić, donačelnik bivše službe Financijske policije Ispostave Zagreb, u intervjuu za portal Javno nakon punih devet godina konačno je progovorio o nezakonitim radnjama udruge Posmrtna pripomoć, čiji je predsjednik, a kasnije član Nadzornog odbora bio Josip Kregar, kandidat za zagrebačkog gradonačelnika na predstojećim lokalnim izborima.

Josip Kregar na Britanskom trgu Photo Tin Banić

Međutim, kako je kazao, njegova istina s kojom sada izlazi u javnost nema veze s lokalnim izborima, već njegovom borbom za pravdu jer je, naime, zbog istrage koju je proveo u udruzi Posmrtna pripomoć 2000. godine ostao bez posla. Od tada je, kazao nam je, na sudu s Ministarstvom financija zbog nezakonitog otkaza. Podsjetimo, 2000. godine javnost je upoznata sa skandalom o 360 tisuća kuna vrijednom kreditu koji je Kregar kao predsjednik Nadzornog odbora udruge Posmrtna pripomoć primio od Štedionice Zlatica, inače tvrtke koju je osnovala spomenuta udruga.

No, tvrdi Smiljanić, iza cijele priče krije se nešto sasvim drugo, još veće kriminalne radnje i njihovo zataškavanje.

Zašto ste sada odlučili ispričati cijelu priču?

- Zbog istine. Već godinama pokušavam u javnost iznijeti istinu o kriminalu u udruzi Posmrtna pripomoć i društvima u njezinu vlasništvu kojim su upravljali i nadzirali poslovanje Josip Kregar, Ivo Josipović, Boris Šprem i drugi.

Jeste li se tijekom svih ovih godina obratili nekome da ispričate svoju priču?

- Nema državne institucije kojoj se nisam obratio, slao požurnice. I medijskim sam se kućama obraćao.

Imaju li lokalni izbori, pa i ankete koje Kregaru daju veliku podršku, veze s tim?

- Ne. Mene gospodin Kregar ne zanima, problem je s funkcioniranjem pravne države. Zašto se sustav poistovjetio s njim, to nije moj problem. S niti jednom političkom opcijom se ne želim dovoditi u kontekst. Ne želim razgovarati o Kregaru, ja sam kao financijski inspektor radio svoj posao i proganjan sam jer sam potpisao što smo utvrdili. Ali, je li to zakonski ili nije to što smo utvrdili, to je činjenica.

Što ste otkrili u istrazi, osim kredita od 360 tisuća kuna, s čime je javnost upoznata?

- Nije osnovni krimen što je gospodin Kregar sam sebi dodijelio povlašteni kredit na račun umrlih u Posmrtnoj pripomoći, iako je i to nezakonito, nego to što su protivno zakonu i propisima osnovane tvrtke, koje su bile u nezakonitom odnosu s neprofitabilnom udrugom građana. Isisavanjem preko kredita iz Posmrtne pripomoći svjesno su oštetili članove udruge.

Imate li dokaza za to?

-

Za sve što tvrdim imam pokriće u dokumentima i odlukama mjerodavnih institucija.

O kojim je nezakonitim radnjama točno riječ?

- Riječ je o cijelom spletu sumnjivih poslova kojima se bavila ta neprofitna udruga građana. Kregar je od kraja osamdesetih do sredine devedesetih bio predsjednik, a kasnije član Nadzornog odbora te udruge, ali i zamjenik predsjedniku Nadzornog odbora štedionice Zlatica, gospodinu Ivi Josipoviću, te predsjednik Nadzornog odbora Gaj grupe, odnosno tvrtki koje je protuzakonito osnovala Posmrtna pripomoć. Krajem ožujka 2000. godine Centralna služba Financijske policije naložila je istragu pogrebnih poduzeća. Povod toj istrazi bila je pilot kontrola poduzeća ''In memoriam'', koja je ukazivala na nezakonitosti u toj branši. Inspektori su krenuli u istragu Posmrtne pripomoći i vrlo brzo utvrdili da je neprofitna udruga građana koja posluje po Zakonu o udrugama i nije obveznik PDV-a ni poreza na dobit, osnovala čak pet profitabilnih tvrtki. To je, naravno, bilo protuzakonito što je potvrdilo i mišljenje Centralne službe, pogotovo zato što je Posmrtna pripomoć kupovala nekretnine, po Zagrebu i na moru, i prenosila ih u vlasništvo Gaj grupe d.o.o. Te nekretnine s osnovnom djelatnosti udruge nisu imale nikakve veze. Znakovito je i to da je ista osoba, to jest Franjo Valjak, istovremeno bila i predsjednik Posmrtne pripomoći, Štedionice Zlatica, direktor Hrvatske lutrije, Gaj grupe te tvrtke Zlatni gaj travel. Tako je on s jedne strane bio kupac, a s druge prodavatelj, primatelj i davatelj kredita, a cijelo to vrijeme Posmrtna je pripomoć, koja je imala 100 tisuća članova, iskazivala gubitke u poslovanju.

Što je još uočeno?

- Inspektori su odmah uočili niz nezakonitosti porezne osnove, ali i one s konotacijama kaznenih djela, kao što su nesavjesno gospodarsko poslovanje, zloporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju, sklapanje štetnih ugovora, izdavanje fiktivnih računa, falsificiranje isprava. Međutim, kad su inspektori od Centralne službe zatražili da im se odobre nalozi kako bi detaljno istražili poslovanje Posmrtne pripomoći, ona je to odbila, a neke je naloge odobravala s debelim zakašnjenjem. Inspektori su zatražili istragu i Hrvatskog društva skladatelja kojeg je u to vrijeme predsjednik bio Ivo Josipović jer su uočili da je Hrvatsko društvo skladatelja raznim društvima u vlasništvu Posmrtne pripomoći doznačavalo znatna financijska sredstva na ime kredita. No ta istraga nikad nije odobrena.

Što se dalje događalo?

Pere Smiljanić Photo Tin Banić

- Inspektorica koja je vodila kontrolu Štedionice Zlatica premještena je iz Postaje Zagreb u Centralnu službu, kao bi se opstruirala kontrola Štedionice Zlatica, koja je inače ključna za raspetljavanje cijelog tog slučaja, odnosno mnogih odobrenih pa i otpisanih kredita. Riječju, nadzor poslovanja Posmrtne pripomoći i njezinih tvrtki ukazao je na sumnju u svojevrsni financijski inženjering. Poslovanje te udruge odvijalo se na način da su se u poslovnim knjigama iskazivali nerazmjerno veliki troškovi, neutemeljeni na poslovnim događanjima, kupovale su se precijenjene nekretnine te odobravali krediti uz male ili nikakve kamate, dok je istovremeno Posmrtna pripomoć za svoju tekuću likvidnost od tih istih društava uzimala kredite uz znatno više kamatne stope. Tako se novac izvlačio iz Posmrtne pripomoći. Zato sam tražio da se u cijelu stvar uključi i Državno odvjetništvo, Policijska uprava Zagreb, Odjel za suzbijanje gospodarskog kriminala. No to je bilo u doba koalicijske Vlade, kada je Kregar bio član savjeta SDP-a, te član Saborskog povjerenstva za praćenje primjene mjera tajnog prikupljanja podataka.

Kako onda objašnjavate informaciju o Kregarovu kreditu koja je dospjela u javnost?

- Dokumente o povlaštenom Kregarovu kreditu od 360 tisuća kuna, po nalogu Franje Valjka novinarima je dala njegova šefica računovodstva. Stvar je plasirana u javnost kako bi se skrenula pozornost s puno težih djela jer je Kregar bio sukreator cijelog tog poslovnog sustava, nadzirao je i omogućavao nezakonit rad svih tih tvrtki. Kako bi se zataškale Kregarove makinacije ocrnjena je cijela Služba, a u javnosti se nastojalo prikazati kako je to atak na uglednog borca protiv korupcije od HDZ-ovih kadrova. Tako se problem dignuo na ideološku razinu.

Vi ste tada dobili otkaz?

- U rujnu 2000. tadašnji glavni inspektor Stanko Vidić naložio je da se inspektorima oduzmu svi predmeti s pripadajućom dokumentacijom, ukupno njih 14, a da se originalna dokumentacija, oduzeta zbog dokazivanja inkriminiranih djela vrati direktorima spomenuti tvrtki! Ja sam odbio to učiniti i završio na ulici. Preko noći zapečatili su sve urede. Nakon toga o svemu sam pisao ondašnjem ministru financija Mati Crkvencu, premijeru Ivici Račanu kao i potpredsjedniku Vlade Slavku Liniću, no oni mi nisu odgovorili.

Sada opet radite u Financijskoj policiji?

- Tadašnja Financijska policija je ukinuta. Današnja se osnovala 2005. godine, kada sam se javio na natječaj i ponovo dobio posao u Financijskoj policiji.