Izbornog pobjednika ne odlučuje Hrvatska nego 11 izbornih jedinica

Parlamentarni izbori najavljeni za četvrti prosinca ove godine, po svemu sudeći, biti će neizvjesni, a još neizvjesniji u smislu sastavljanja parlamentarne većine.

More raznih istraživanja koja preplavljuju medijski prostor, i tek će ga preplavljivati, upućuju da će se glavna bitka voditi između HDZ-a i SDP-a i njihovih koalicijskih partnera. I dok je SDP već deklarirao zajednički nastup sa HNS-om, IDS-om i HSU-om u svim izbornim jedinicama, za HDZ i glavnog koalicijskog saveznika HSS postoji još mogućnost različitog modeliranja izlaska na izbore.

Naime, oni se mogu na osnovu procjena odlučiti u nekim izbornim jedinicama izlaziti samostalno, u nekim predizborno koalirati, a u nekim možda i dodatno širiti koalicijske saveze. No, već pomenuta istraživanja svojom metodologijom ne iskazuju stvarno moguće stanje rezultata na nadolazećim izborima, osim činjenice da je Zoran Milanović u proteklih nekoliko mjeseci, još jednom, „uspio“ već gotovu pobjedu pretvoriti u neizvjesnu bitku ili ako se to nekom više sviđa Jadranka Kosor se iz naizgled gubitne pozicije našla u prilici da ona matira protivnika.

I to je sve što možemo analitički zaključiti iz demonstriranih nam istraživanja, ili bolje rečeno ona u ovakvim prezentacijiama obzirom na metodologiju mogu itekako obmanjivati, pa i manipulirati javnošću. Pravu sliku biračkog raspoloženja dalo bi istraživanje na uzorku od deset tisuća ispitanika i to ravnomjerno raspoređenih u deset, pa i u jedanaest izbornih jedinica. Naime, svaka izborna jediniica je priča za sebe, a poglavito za one koje nazivaju malim strankama ili nezavisnim listama.

Normalno da u istraživanjima koja nam se svako malo prezentiraju „prolaz“ nemaju na primjer IDS ili HDSSB, jer za očekivati je da nitko u Slavoniji neće dati Ivanu Jakovčiću glas niti Vladimir Šišljagić može očekivati listić s njegovim zaokruženiim imenom u Istri. No, Jakovčić u Istri može računati na svoje mandate, ali može računati da bi mu ove godine pokoji mandat mogao „ukrasti“ i Plinio Cuccurin sa svojom listom i to ne samo IDS-u, već, kompletnoj Kastavskoj koaliciji. Dok, bi HDSSB osim Četvrte izborne jedinice u kojoj računa na sigurne mandate iste mogao i povećati kako u Četvrtoj, tako moguće i u Petoj izbornoj jedinici. Može se lako dogoditi da ona česta izvođenja kompletnog Kluba HDSSB-a u pratnji saborske straže iz Sabornice doda još malo inata Slavoncima koja se mogu pretočiti u veći broj mandata u idućem sazivu Hrvatskog sabora.

Na Petu izbornu jedinicu računa i HSP dr. Ante Starčević od Ruže Tomašić temeljeći svoj optimizam na rezultatima nekoliko posljednjih lokalnih izbora gdje su ostvarivali zapažene rezultate. U Požeško-slavonskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji participiraju u vlasti, a najveću bazu i broj vijećnika i zastupnika u gradskim vijećima i Županijskoj skupštini imaju u Brodsko-posavskoj županiji, a upravo te tri županiije čine Petu izbornu jedinicu. HSLS ustrajući na jednakom odmaku i od HDZ-a i od SDP-a sa željom da se profiliraju u dominantnu stranku centra, također, ima pravo nadati se pokojem mandatu građanske opcije.

Dragutin Lesar sa svojiim laburistima i po postojećim istraživanjima ima popriličnu potporu birača koje kolokvijalno nazivamo radničkom klasom. Iako se često stvara dojam, a i puno događaja upućuju da je desnica razmrvljena realno je za očekivati i ponovljeni saborski status HSP-a pojačanog Bjelovarskom koalicijom pravaških stranaka. Hrvatski plamen na čijem je čelu desnoj opciji karizmatični Zvonko Bušić odustao je od izborne utrke razočarran razmrvljenošću, malodušjem i sitnim taštinama desne politiičke scene. Šteta. Pojačan ikonom desnice Markom Perkovićem Thompsonom kao i nizom drugih desno profiliranih intelektualaca i političara, te mudrom strategijom i realizacijom izborne kampanje Hrvatski sabor mogao je dobiti snažnu desnu opciju.

Realne izglede na saborske mandate polažu i gradonačelnici dva najveća hrvatska grada, Zagreba i Splita, Milan Bandić i Željko Kerum. Popularnost koju uživaju u svojim gradovima kao i financijska moć da se ravnopravno uključe u izbornu utrku daje im puno pravo na optimizam. No, i oni moraju dobro promisliti, postaviti i realizirati izbornu kampanju. To se poglavito odnosi na Milana Bandića koji ima veliko iskustvo Predsjedničkih izbora. Bez obzira što mu njegovi oponenti i mrzitelji predbacuju gubitak istih. Činjenica je da je on doista „uprihodio“ skoro milijun glasova, te da može ulaziti u nove političke bitke. Ako nigdje drugdje kojeg zastupnika će mu sigurno donijeti dijaspora koja je samo njegova i HDZ-ova.

No, razina njegovog uspjeha biti će proporcionalna razini kvalitete komuniikacije koju će Zagrebački gradonačelnik uspostaviti s javnošću, a odnose se na odgovor na pitanje, zašto je važno da njegova lista uđe u Hrvatski sabor. Pažnje je vrijedna i najava da će sa svojom nezavisnom listom u Sabor pokušati ući i Ljubo Jurčić čiji gospodarstveni back round može zaintrigirati posvemašnji glad hrvatskih birača za gospodarskim oporavkom. Sve u svemu realizira li se barem dio mandata takozvanih malih stranaka i nezavisnih lista Jadranki Kosor ili Zoranu Milanoviću ostanu li na trenutnim pozicijama biračke potpore, trebati će puno pregovaračkog umijeća za traženje mandata sastavljanja nove hrvatske Vlade.