Karta buke - polazište saniranja prometne buke u Zagrebu

Ne treba biti stručnjak niti se pozivati na studije koje upozoravaju na štetnost buke kako bi se zaključilo da upravo taj faktor zagađivanja okoliša ima iznimno negativan utjecaj na na zdravlje i kvalitetu života ljudi u urbanim gradskim sredinama.

Dovoljno je izaći na ulicu gdje vas istog trenutka zaglušuje neprekidna vreva gradskog prometa po kojoj nesumnjivo u Hrvatskoj prednjači zagrebačka metropola u kojoj ni u vlastitom stambenom prostoru niste adekvatno zaštićeni od prometne buke.

To poglavito vrijedi za naselja smještena pored većih cestovnih prometnica, tramvajskih relacija ili u blizini željezničkih prometnih pravaca. Osim toga, gotovo sve zagrebačke prometnice zagušene su neprekidnim cirkuliranjem automobila, kamiona, vozila gradskog prometa te popratnim gužvama i zastojima što buku u gradu diže do nesnosnih razina.

S obzirom  da je Prema Pravilniku Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, najviša dopuštena razina buke tijekom dana u zoni stanovanja 55, a po noći 40 decibela, te u mješovitim zonama poslovne namjene i stanovanja, danju do 65, a noću 50 decibela, pokušali smo doznati u kojoj se mjeri dopuštena razina buke prekoračuju, koji su najugroženiji prometni punktovi grada Zagreba te na koji način se rješava postojeće stanje.

Nema sustavnog mjerenja

Photo Zvonimira Ivanišević/ Zagrebancija

Kako doznajemo iz Zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar na području Grada Zagreba ne vrše se kontinuirana mjerenja buke cestovnog prometa pa tako građani niti ne mogu znati o kojim se razinama prekoračenja radi, a osim toga, u Hrvatskoj nema ni evaluacije utjecaja buke na zdravlje ljudi. Mjerenja se rade tek u sklopu izrade pojedinačnih studija – procjena buke određenih objektata, u sklopu izdavanja dozvola za rad, pri procjeni ugroženosti na radnim mjestima i mjerenja buke na zahtjev građana, odnosno pritužbe na buku sanitarnoj inspekciji.

U Odjelu za životni i radni okoliš Zavoda za javno zdravstvo Dr Andrija Štampar kažu da je za cjelovitu ocjenu izloženosti stanovništva buci potrebna izrada strateške karte buke koja je pod nadležnosti Grada Zagreba te čiji je krajnji rok izrade 16. ožujak 2011. godine. Iako kartu buke već imaju Rijeka, Split, Varaždin i mnogi manji gradovi u Hrvatskoj u Zagrebu se na to još čeka.

Iz Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj potvrđeno je da su pokrenute aktivnosti vezane uz izradu strateške karte buke, a kako kaže, pročelnik tog ureda, dipl. ing. Marijan Maras, odgovore na pitanja o razinama, utjecaju, posljedicama i načinima saniranja buke dat će spomenuta karta.

Punktovi visoke razine prometne buke

No, kako se ne bi stekao dojam da je problem prometne buke u gradu Zagrebu odgođen do izrade karte buke treba spomenuti da se u sklopu saniranja problema u prometnom sustavu rješava i prometna buka.

Tako se primjerice, optimizacijom semafora i drugim mjerama rješavaju problematične prometne zone. Neke od takvih zona na koju se poduzetim mjerama posljednjih godina ipak uspjelo utjecati su raskrižja na glavnim koridorima na cestovnoj mreži, tj. na Savonskoj aveniji, Ulici grada Vukovara, Savskoj, Držićevoj, Ilici, Zagrebačkoj ( Sesvete ) i u središtu grada.

Osim toga prema prometnoj studiji glavnih problema u prometnom sustavu izdvojene su i glavne lokacije visokih razina prometne buke u gradu Zagrebu, a koncentrirane su na glavnoj cestovnoj mreži, uključujući glavne pravce u središte grada i kroz grad, uključujući Slavonsku i Ljubljansku aveniju, Ulicu grada Vukovara, Aveniju Dubrovnik, tri mosta na Savi, ul.Hrvatske bratske zajednice, Držićevu / Šubićevu, Ilicu / Aleju Bologne, Heinzelovu, Dubravu/ Masimirsku, Savsku, Selsku, središnji istočno - zapadni par, Branimirovu, Zvonimirovu, Prilaz baruna Filipovića, Jadransku aveniju i Republike Njemačke.  

Karta buke

Photo Ivana Magdić

Dr. sc. Predrag Vukadin jedan od stručnjaka iz Hrvatskog brodarskog instituta, institucije koja ima najviše iskustva u izradi karti buke, ističe važnost dodatnog senzibiliziranja javnosti kako bi se buka prepoznala kao jedan od problema koji može itekako narušiti ljudsko zdravlje te utjecati na kvalitetu života.

Dodao je da je buka globalni zagađivač koji se ne može maknuti, ali se može njome upravljati te da Zagreb kao i svi gradovi Europe imaju problem prenapučenosti i zagađenja okoliša bukom.

– Jedan od najjačih alata za sustavno upravljanje bukom je karta buke koja je prvi korak u ispravljanju postojećeg stanja – kaže Vukadin te upozorava na nužnost što skorije izrade karte buke za grad Zagreb jer bi se time na sustavniji način sagledao postojeći problem zagađenja bukom u gradu, a što je još važnije utjecalo bi se na buduće stanje.

Također objašnjava da se izradom karte bukom upravlja na tri razine pa tako osim što dobivamo prikaz postojećeg i predviđenog stanja, ocjenu izloženosti stanovništva buci, akcijskim planom se poduzimaju mjere zaštite.

Tako se primjerice, kako kaže dr. sc. Predrag Vukadin, ne bi moglo dogoditi da su građani u legalno sagrađenoj zgradi koja posjeduje sve dozvole, izloženi povišenim decibelima bilo prometne ili druge vrste buke. S obzirom da karta buke predstavlja informaciju i osnovni element izrade prostornih planova, određivanja posebnih uvjeta gradnje, određivanje granica zona gradnje te utvrđivanja zona osjetljivosti na buku navedena situacija bi se izbjegla.

- Isto tako ustanovi li se prevelika automobilska buka u dijelu grada predviđenom za stanovanje pronaleze se rješenja. U tom slučaju određena prometnica može postati jednosmjerna, može ju se iseliti iz tog dijela grada, napraviti obilaznica ili jednostavno, postaviti tzv. "ležeće policajce", koji će smanjiti brzinu, a time i buku - pojasnio je Predrag Vukadin.