Križnjak: U centru Zagreba treba graditi pažljivo

Poznati zagrebački arhitekt smatra kako nije opasno graditi u središtu metropole te napominje kako je bitna pedantnost izvođača radova.

Probijanje cijevi ispred zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu nije izoliran slučaj nezgoda pri građevinskim radovima u hrvatskoj metropoli. Većina stanovnika Zagreba se još zorno sjeća slučaja u Kupskoj ulici. Je li sigurno graditi u centru Zagreba ili s zbog zarade više ne obraća pozornost na ijedan faktor kvalitetnih arhitektonskih projekata?

- Sigurno je graditi u centru Zagreba, samo je stvar izvođača koliko je netko pažljiv i pedantan – rekao nam je Robert Križnjak, poznati zagrebački arhitekt 'odgovoran' i za projektiranje Trga Domovinske zahvalnosti.

Arhitekt napominje kako je u čitavoj priči najbitnije napraviti zaštitnu jamu, odnosno betonsku jamu metar udaljenu od temelja objekta kako ne bi došlo do urušavanja. Ista se po završetku radova može, ali i ne mora ukloniti.

- Najvažniji faktor pri gradnji je koliko će izvođač radova utrošiti na strojeve i ljude te izgradnja zaštitne jame – naglasio je Križnjak.

''Kod nas se očito špara''

Arhitekt se nikako ne slaže da je u pitanju loš rad pri mnogim građevinskim radovima, no ipak naglašava kako se ''kod nas očito špara''. Nedavni slučaj ispred HNK-a smatra slučajnom nezgodom zbog ljudskog nemara. Ne osporava sigurnost gradnje u centru Zagreba.

- Sad je puno bolje nego prije deset godina, a pogotovo nakon događaja u Kupskoj ulici. Standard gradnje se digao – zaključio je poznati arhitekt.

No, sa neupitnom sigurnošću u kojoj je praktički jedini faktor ljudska pažnja, ne slaže se prof.dr. Marijan Herak sa geofizičkog odsjeka PMF-a.

- Nitko to ne može tvrditi sa sigurnošću. Treba hitno napraviti seizmičku mikrozonaciju – naglasio je profesor i seizmološko gledište spomenute problematike.

''Grad će to napraviti kad bude imao novca''

Urušavanje u Kupskoj ulici bi trebalo biti dostatno upozorenje svim izvođačim radova koji pri provođenju istih namjeravaju 'šparati'.

Seizmička mikrozonacija je kartiranje područja kako će reagirati na potrese. Zagreb je poznat po svojim rasjedima i opasnosti o potresa. Profesor Herak je 'najavio' kako će valjda ''grad to napraviti kad bude imao novca''.

- Slažem se da takvi pothvati bez konkretne provjere nisu baš najpametnije rješenje – kazao je stručnjak na području seizmologije o gradnji u centru Zagreba. No, dodao je i nešto ne naročito optimistično.

- No, nitko nas ne pita – ostavio nas je profesor Herak u nesigurnosti spram raznih građevinskih projekata.

HNK i Kupska ulica kao upozorenja

Podsjećamo, oko 9 sati u ponedjeljak, radnici tvrtke Karst probili su magistralni cjevovod ispred Hrvatskog narodnog kazališta. Voda se iz cjevovoda cijelog jutra razlijevala po ulicama oko Trga Maršala Tita. Iz tvrtke su tad neslužbeno rekli kako su cijev probili tijekom radova, jer su dobili netočne karte od Grada, na kojima nije bila ucrtana cijev na mjestu na kojem su bušili.

Što se dogodilo ispred HNK-a pročitajte na Ispred HNK probili vodovod, voda stiže tek navečer .

Što se poznate 'nezgode' u Kupskoj ulici tiče, tamo je bila riječ o takozvanom puknuću dijafragme. Kupska ulica je 'nestala' 23. rujna 2007. godine. Stanari su se toga pribojavali i prije događaja jer su pucali i tresli se zidovi te upozoravali Gradsko poglavarstvo. Isti su odlučili reagirati dolaskom u Kupsku ulicu nakon što se nesreća već dogodila.

Što se dogodilo u Kupskoj ulici pročitajte na U jednom danu ostali bez doma i ulice.

Nestalo je, naime, pola kuće u Kupskoj ulici broj 9, a i ostale su postale nesigurne za život. Treba li Zagrebu, zbog profita pojedinaca, još jedan slučaj 'Kupske ulice' kad zbog nesmotrenosti drugih ljudi, građani postaju beskućnici?