Obljetnica: 85 godina Zoološkog vrta grada Zagreba

Kratka ali bogata,  skromna, ali značajna. Ovim riječima najbolje se može opisati povijest zagrebačkog Zoološkog vrta. Smješten u Parku Maksimir pod krošnjama stoljetnih hrastova imao je skromni početak sa samo pet životinja – tri lisice i dvije šumske sove. Osnovao ga je Mijo pl. Filipović.

Otvoren je 27. lipnja 1925. na prostoru Labuđeg otoka, današnjeg prvog otoka na Prvom jezeru. Zahvaljujući imućnim građanima i njihovim donacijama do 1926. tu je živjelo 320 životinja radi čega je te godine prostor Zoo vrta proširen i na kopneni dio. Od tada do danas prostire se na 7 hektara, zajedno s jezerom.

Od samog početka Zoo vrt ili vrtić, kako su ga tada zvali, bio je zanimljiv za arhitekte i kipare. Već do 1931. izgrađeni su mnogi objekti koji se danas njeguju kao povijesna i kulturna baština. Jedna od najpoznatijih je lavlji most sa četiri kamena lava. Nema djeteta koje se ne želi fotografirati na leđima jednog od njih. Na samom ulazu stoji možda najstariji objekt u Zoo vrtu - kula . Nekada je bila nastamba medvjeda ili vukova, no ubrzo je postala neprihvatljiva za smještaj životinja. Danas, svima koji ju posjete, pruža nezaboravan doživljaj. Neki od ostalih zaštićenih objekata koje svakako treba izdvojiti veličanstveni su „Egipćani“, kipovi visoki oko 5m, i „Napuljski ribar“ koji peca uz obalu jezera. Povijest Zoološkog vrta bar malim djelom će osjetiti svaki posjetitelj koji se prvim jezerom provoza u čamcu.

Filip Hofer

Danas je zagrebački Zoološki vrt moderna institucija kojoj je misija zaštita životinja, edukacija, istraživanje i naravno pružanje prostora za razonodu i rekreaciju. Životinje su ipak na prvom mjestu, pa se posebna pažnja posvećuje izgradnji što kvalitetnijih nastambi koje oponašaju prirodna staništa te se provode programi obogaćivanja životnog prostora tzv. enrichment programi. Jedan je skrivanje hrane po nastambi što potiče životinju, primjerice čimpanzu, da traži hranu i potrudi se kako bi došla do nje baš kao i u prirodi ili na primjer mijenjanje kamenja i trupaca drveta u nastambi vukova koji oni redovito obilježavaju svojim mirisima. Hranjenje nekih životinja organiziramo svaki dan u određeno vrijeme kada i timaritelj priča mnoge zanimljivosti o životinji i svom odnosu s njom.

Kroz projekte zaštite u svrhu obnavljanja populacije u prirodi svake godine ptići bijele rode koji se izlegu u Zoološkom vrtu puštaju se u park prirode Lonjsko polje. Jednako tako Zoo vrt je utočište ugroženim riječnim kornjačama. Zoološki vrt Zagreb kao član Europskog udruženja zooloških vrtova i akvarija (EAZA) sudjeluje i u europskim programima uzgoja ugroženih životinja (EEP).

Cilj programa je u kontroliranim uvjetima imati stabilnu populaciju one životinjske vrste koja je u prirodi ugrožena i čija se brojnost svakodnevno smanjuje . Jedan od ciljeva je ponovno naseljavanje tih životinja u njihova prirodna staništa. Crveni panda, adaks antilopa, balijski čvorak, patuljasti vodenkonj i čupavouhi lemur su samo neki stanovnici zagrebačkog Zoo vrta u EEP programu zaštite.

U leglu se nalazi pet mladunaca, koji su zasada posve slijepi i posve bespomoćni te u potpunosti ovise o brizi svojih roditelja.

EAZA provodi i kampanje za podizanje svijesti javnosti o potrebi očuvanja životinja i same prirode te skupljanja dobrovoljnih priloga za financiranje projekata zaštite. Zagrebački Zoološki vrt aktivno sudjeluje u kampanjama, a za aktivnosti u kampanji za ugrožene europske zvijeri je dobio nagradu u kategoriji podizanja svijesti javnosti. Edukaciji se daje velika važnost te se provode mnogi programi. Od pustolovnih programa poput „Divljeg ljeta u Zoo vrtu“ preko „Abrakadabra Zoo“, programa mističnog i kazališnog karaktera, sve do besplatnog vodstva i predavanja za svakodnevne posjetitelje u kojima mogu doživjeti kontakt sa živom životinjom. Draganje žarko obojane ali bezopasne zmije ruši sve predrasude koje je čovjek stvarao stoljećima kroz mitove i legende.

Posjet Zoološkom vrtu grada Zagreba svakome će ostati u lijepom sjećanju. Sigurno je mjesto u kojem se može zaboraviti na prometne gužve, male probleme i opustiti se i uživati.