AUTOR B.K.



Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje

1. LIPNJA 2012. 15:50h

Održan okrugli stol `Sređivanje javnih i državni registara – prvi koraci`

Foto

Zagreb

Komentari

0

Tekst

Okrugli stol „Sređivanje javnih i državnih registara - prvi koraci“ održao se 1. lipnja u HGK u sklopu projekta magazina Banka i Udruženja za informacijske tehnologije HGK „Modernizacijski potencijali ICT-a u Hrvatskoj“. Organizator okruglog stola bio je magazin Banka, a pokrovitelj Hrvatska gospodarska komora.

U uvodnom je izlaganju Milanka Opačić, potpredsjednica Vlade RH i predsjednica Povjerenstva za informatizaciju, naglasila da su ovakvi skupovi izuzetno korisni. „Sređivanje javnih i državnih registara započela je 2000. godine ali se s vremenom ta akcija ugasila, što pokazuje da za te procese treba više vremena od jednog mandata. Prisutni su i otpori u sređivanju stanja i uvođenju standarda na tom području jer nekima odgovara nesređenost zbog različitih razloga“, objasnila je Opačić.

Krešimir Mudrovčić, potpredsjednik Udruženja za informacijske tehnologije HGK, naglasio je da je u interesu građana ali i gospodarstvenika sređivanje javnih i državnih registara. Umrežavanje baza podataka omogućuje znatno kvalitetniji rad državne administracije, a informatičke tvrtke u tom procesu mogu pružiti znatnu stručnu pomoć.

Darko Parić, pomoćnik ministra uprave, rekao je kako je provedena analiza te je zatečeno stanje loše. U državnom aparatu postoji mnogo IT sustava koji međusobno vrlo često ne komuniciraju. Nužno ih je što hitnije umrežiti te omogućiti nesmetanu cirkulaciju podataka a za to je potrebno ostvariti određene tehničke preduvjete.

Mirjana Vuraić-Kudeljan, pomoćnica ravnateljice Porezne uprave, govorila je o OIB sustavu. OIB je moćan alat koji mijenja klasične administrativne procese jer automatski pokreće postupke bez vanjske intervencije odnosno subjektivne intervencije službenika.

Tanja Pušelj Ostroški, članica Uprave IN2, upozorila je na određene manjkavosti u OIB sustavu kao što su primjerice nepostojanje OIB-a za obrte dok neke tvrtke imaju dva, a pojedine niti jedan, pa centralni OIB sustav još uvijek ima prostora za poboljšavanje.