Poslijediplomski studij LMHS proslavio deset godina

Međunarodni poslijediplomski studij Leadership and Management of Health Services (LMHS) proslavio je danas deset godina postojanja, tijekom kojih je studij završilo 236 polaznika u pet generacija, od kojih su mnogi danas na visokim dužnostima, od ministara i gradonačelnika do ravnatelja bolničkih centara, poduzetnika i međunarodnih savjetnika.

Rekapitulirajući prvo desetljeće, voditelj studija Stipe Orešković rekao je kako su najveći uspjeh njihovi studenti koji su ostvarili impresivne individualne karijere u hrvatskom zdravstvenom sustavu i inozemstvu, a udruženi timovi su pod akronimom LMHS radili značajne savjetničke poslove za međunarodne institucije i vlade u drugim državama.

Kao prvu poruku s tog studija Orešković je izdvojio teoriju o deset tisuća sati ozbiljnog rada potrebnih kako bi se postigli rezultati, iz knjige "Outliers" Malcolma Gladwela. To je osobito važno u trenutku kada je nestrpljivost najvažnija komponenta društvenih odnosa, naglasio je.

Po njegovim riječima, u hrvatskom zdravstvu treba povezati strateške ciljeve s utemeljenim znanjima, a ta znanja s osposobljenim profesionalcima na svim razinama. Osim toga, studij poučava i o važnosti profesionalnosti i samokontrole te 'odučavanja' od zastarjelih znanja, praksi i obrazaca ponašanja koji nas, istaknuo je, sprječavaju da razumijemo nove procese.

Predsjednik Ivo Josipović složio se da se treba odmaknuti od starog načina razmišljanja, ali i da je nužno pomagati ljude s talentom, a ne ih marginalizirati, jer su oni ti koji najviše mogu doprinijeti razvitku i izvući državu iz krize.

Današnje društvo i sustav upravljanja boluju od ozbiljne bolesti, izbjegavanja donošenja odluka koje se prebacuju sve do najviših razina, što je ključni problem koji koči ekonomiju i razvoj društva, istaknuo je Josipović. To bi trebala biti tema za one koji uče o upravljanju kako bi proces odlučivanja bio brži i kako bi odgovarao sadašnjim potrebama društva, dodao je.

Ocijenio je da je jedna od temeljnih zadaća reforma mirovinskog sustava, a najveći izazov u zdravstvu bit će usklađivanje financijskih mogućnosti s potrebama, kako građani zbog recesije i slabijeg stanja gospodarstva ne bi dobili i lošiju zdravstvenu uslugu.

Ravnatelj HZZO-a Siniša Varga ustvrdio je, odgovarajući na pitanje iz naslova svog izlaganja "Koliko znanja treba za 22 milijarde kuna?" da ga treba manje nego što se misli, ali više nego što ga sada imamo, te da se pritom ne smije zaboraviti maštu kao važan dio razvitka.

Napomenuo je kako je s napretkom tehnologije dostupno sve više informacija, osobito kada je riječ o zdravstvenim temama, no u odnosu na tu količinu sve je manje znanja te upozorio da se odluke u medicinskom, ali i upravljačkom dijelu moraju donositi na temelju dokaza.

Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić, koji je bio prva generacija tog studija, kao najvažnije ističe da je naučio gledati stvari na drukčiji način od onoga kako se ranije naučilo. Motivacija, čovječnost, vizija, suosjećanje, posvećenje, strast, prihvaćanje, učinkovitost i 'team building' neki su od termina kojima je Mrsić opisao ulogu "leadershipa".

Među čestitarima bili su i akademik Davor Miličić, dekan Medicinskog fakulteta, koji je rekao kako ne prevelik broj studenata na tom poslijediplomskom studiju pokazuje da je on težio izvrsnosti, a ne masovnosti, dok je Gordan Kožulj kroz svoje je iskustvo studija u SAD-u potvrdio točnost 'pravila o 10 tisuća sati' nužnih za kvalitetne pomake.

Polaznici studija različitih su struka, dobi, profesija i razina obrazovanja, mnogi su se upisali već kao redoviti profesori, a brojni su nakon njega doktorirali. Samo iz inozemstva bilo je 56 profesora i predavača iz 12 zemalja.

Svečanost se održala na Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar", koja je jedan od glavnih institucionalnih partnera projekta, uz Ministarstvo zdravstva, London School of Economics and Political Sciences i London School of Hygiene and Tropical Medicine. (Hina)