Sjetite se Šprema uvijek kada plaćate jeftiniji taksi i vrtiće

U knjigu žalosti za prerano preminulog Borisa Šprema vrh hrvatske politike upisuje riječi hvale o njegovoj osobnosti i načinu političkog djelovanja. Šprem kao osoba je zaista bio stručan, u raspravi argumentiran, miroljubiv i pošten političar. No, Zagrepčani mu duguju i puno konkretnije stvari koje je uspio u teškim pravnim bitkama izgurati i provesti. I koje su osigurale jeftiniji i bolji život u Zagrebu. Zagrepčani bi se zbog njih trebali sjećati bivšeg predsjednika Sabora i Skupštine.

Danas vlada nepodijeljeno mišljenje da je dolazak taksi konkurencije u Zagrebu osigurao Zagrepčanima bolju kvalitetu života. No, do prije dvije godine, gradonačelnik Milan Bandić, ali i HDZ i HSS u Gradskoj skupštini imali su desetke razloga zašto ne bi trebalo liberalizirati tržište. Kao i tisuću taksista iz monopolskog udruženja Radio Taxi. Boris Šprem je najzaslužnija osoba što se danas vidi kratkovidnost tih argumenta.

Ustrajao je da će konkurencija donijeti niže cijene i da neće stvoriti nikakav kaos i baciti obitelji dosadašnjih taksista na cestu. On i SDP su progurali kontra gradonačelnika odluku po kojoj je na tržište ušlo 260 novih taksija. I propisali cijena ne smije biti viša od 16 kuna za start i šest po kilometru. Nakon mjeseci prepucavanja, na dan održavanja Skupštine, prije manje od dvije godine, taksisti su blokirali ulice. Šprem je osobno dobio prijetnje koje je morao prijavljivati policiji.

- Umjesto da prosvjeduju, bolje im je da odmah snize cijene - ustrajao je Šprem.

Danas i Radio Taxi vozi po cijeni od 9,9 kuna za start i 4,9 kuna za kilometar, skoro dva puta niže nego prije liberalizacije. Na tržište su došli novi prijevoznici od kojih je najpoznatiji Cammeo i Eko taksi. Oryx Pave Zubaka je propao, ali njegovo mjesto će zauzeti drugi. Cijena vožnje je u Zagrebu u konačnici prepolovljena, a broj korisnika se značajno povećao. Kao ni za jednu drugu odluku, za to je zaslužan osobno Boris Šprem.

Cijena vrtića bila su druga pravna bitka koju je SDP predvođen Špremom dobio protiv gradonačelnika Milana Bandića. Trakavica je trajala cijelu prošlu godinu, ali su sudovi i ministarstva stali na stranu Špremovih pravnih argumenata. Gradonačelnik Milan Bandić je lani htio uvesti imovinski cenzus po kojem je cijena trebala biti od nula, pa do 2000 kuna mjesečno. Pravdao je to upravo socijalnom osjetljivošću jer bi siromašni imali besplatni vrtić, a najbogatiji bi plaćali dvije tisuće kuna. SDP to nije smatrao pravednim jer odluka nije uključivala imovinu.

- Kada ne možemo ostvariti model imovinskog okvira za prikazivanje stanja obitelji kada sudjeluju u participaciji vrtića i jaslica, ne možemo napraviti iskorak. Zalagati ćemo se i dalje da se taj model ostvari -rekao je Šprem.

Problem je bio što su zastupnici SDP-a izglasali proračun koji je u sebi imao nove cijene vrtića, ali ne i novu odluku. Slijedilo je godinu dana pravnog natezanja između Bandića i SDP-ovaca predvođenih Špremom, ali i kidanja živaca roditelja. Na kraju je Bandić posustao, kompromis je da cijena vrtića bude za sve 300 kuna. Ali već ove godine ponovno će predložiti nove cenzuse.

Sastav Skupštine Zagrebačkog holdinga definitivno je najveća političko-pravna pobjeda Borisa Šprema u tri godine gradskog djelovanja. No, vjerojatno i najdvojbenija. Nakon mjeseci pravnog prepucavanja, Milan Bandić je izgubio Zagrebački holding u proljeće 2010. godine. Skupština grada je preuzela tvrtku s 15 milijardi imovine i 5,5 milijardi prihoda. Šprem je zastupao ideju kompromisa, pa su kao predstavnici vlasnika imenovani zastupnici svih političkih stranaka. Skupština je tako dobila 11 članova koji su morali djelovati kao jedno. To se pokazalo nemogućim, a i danas SDP na državnoj razini predlaže da ipak gradonačelnik bude i glavna osoba u gradskim tvrtkama. Zagrebački SDP je također priznao nefunkcioniranje Špremova modela i stavio tri stručnjaka. No, tada 2010. godine, Šprem je uspio izbiti iz ruku drugu najvažniju polugu moći Milanu Bandiću.

Šprem se kao predsjednik Skupštine zalagao i za decentralizaciju u samom Zagrebu, dakle, više prava i obveza Gradskim četvrtima, te za veća ulaganje u male komunalne akcije. Sudjelovao je i u SDP-ovoj odluci po kojoj se urbanistički planovi više ne smiju donositi ako iznos potrebnog ulaganja prelazi prihod koji mogu dobiti od investitora.