Trebaju li nam nadzorne kamere za 14 milijuna kn? - Vijesti - Grad - Zagreb

Zagrebparking planira projekt nadzornih kamera za 70 tisuća kuna po uređaju. Kamere bi služile za nadzor parkinga, kao i u policijske svrhe.

Britanija je možda zemlja koja je nadalje otišla u svojoj obrani nacionalne sigurnosti, bar što se tiče legitimne primjene nadzornih kamera, uređaja za osluškivanje i podataka, prikupljenih kako bi se uspješnije nadzirali građani, od kojih je svaki, čini se, potencijalni prijestupnik.

Prvotno vjerojatno potaknute strahom od terora s početka desetljeća, kamere i nadzorni uređaji su postali sve češći u europskim gradovima. I dok je naglasak bio na zaštiti građana, zemlje se sve više i više, upozoravaju aktivisti, približavaju zloglasnoj sintagmi ''policijske države''. Tako raste i nezadovoljstvo zadiranjem u intimu građana, koje kamere ponekad prate i cijeli radni dan, čime se, tvrde, ostaje bez imalo privatnosti.

Preskupi projekt za ovo doba?

Hoće li se isti slučaj dogoditi i Zagrebu? Naime, prema projektu Zagrebparkinga, vrijednog oko 14 milijuna kuna, a po uzoru upravo na London, u svibnju će započeti postavljanje 225 nadzornih kamera, koje će biti raspoređene po gradskom centru. Svaka od kamera navodno vrijedi oko 70 tisuća kuna, a bit će postavljene kako bi se olakšao gradski promet, locirali ''čepovi'', te uočila nepropisno parkirana vozila.

'Pauk' je i meni četiri puta 'dignuo' auto. Prije mjesec dana sam nepropisno parkirao pa tu sliku sutradan vidio u novinama. Ne trebaju više građani slikati i slati novinama fotografije kako bi zaradili jer će to raditi kamera. Nepropisno stanete i idući dan dobijete 'čestitku'.

Milan Bandić, 15. svibnja 2008.

Uz to, nadzor bi pomogao i zagrebačkim policajcima - električno oko policije i pravovremene intervencije mogle bi znatno sniziti stopu kriminala. Kamere bi trebale biti postavljene po rasvjetnim stupovima, semaforima, na tramvajskim stanicama, te na gradske fasade, za što stanari prvo trebaju dati pristanak.

No srlja li Zagreb malo prebrzo u preskupi projekt koji u svijetu sve više nailazi na neodobravanje javnosti, koji se pokazao neučinkovitim, i kojemu prijeti skoro ukidanje?

Naime, snimke s kamera se ne mogu upotrijebiti kao dokaz na sudu, te će njihova namjena biti ograničena na nalaženje prijestupnika. Kao što svi znamo, nalaženje je samo početak procesa kojim se stavlja prijestupnike iza rešetaka.

U svrhu policijskog rada, ali bez nadzora ljudi

Mate Kraljević, direktor Zagrebparkinga, rekao nam je kako je namjera iza kamera potpuno benigna, te tvrdi da je u Londonu dobio samo najbolje dojmove.

- Kamere će prvenstveno služiti za nadzor prometa, ili ako će jedna od kamera snimati fasadu koja će tijekom noću primjerice biti zašarana, to će kamere snimiti. U cijeli projekt će se uključiti i policija, ali ne za nadzor građana. Kamere su za sigurnost građana i sve je u okvirima zakona. Onaj tko bude zlouporabio kamere, koji će raditi s njima, bit će kažnjen, ali cilj nikako nije nadzor ljudi -rekao nam je Kraljević, te još jednom ponovio:

- Postavljanjem kamera nije cilj nadzirati građane nego vozila koja će se nepropisno zaustavljati ili parkirati. Mi smo bili u Londonu dvaput, triput, i to kod njih odlično funkcionira. Sumnjam da će ih oni uklanjati.

No, da sustav funkcionira, nitko ne poriče. Pitanje je koliko će daleko ići nadzor, i što će se sve provjeravati kamerama postavljenima po uglovima, uličnim svjetlima i stupovima.

Pravosuđe neće profitirati od kamera

Za mišljenje smo se obratili Alenki Košiša Čičin-Šain, HNS-ovoj zastupnici u Gradskoj skupštini, koja je i sama nekoliko mjeseci na doškolovanju boravila u Londonu, te svjedočila učinkovitosti kamera.

Kamere bi se rotirale za skoro 360 stupnjeva

Na predstavljaju projekta u svibnju 2008. godine istaknuto je kako će se kamere, koje bi se trebale rotirati za skoro 360 stupnjeva, postaviti u tri zone, ovisno o broju kriminalnih i prekršajnih djela u pojedinim četvrtima.

- I sama sam vidjela nekoliko brutalnih tučnjava u Londonu. Nisam imala dojam da su im kamere pomogle - rekla je HNS-ova zastupnica.

Međutim, Alenka Košiša Čičin-Šain je istaknula i kako je riječ o odvagivanju. Koliko god će tu možda biti zadiranja u privatnost građana, rekla je, puno je veće zadiranje u privatnost kad te netko pretuče na ulici, što bi kamere možda i spriječile. Ipak, Čičin-Šain misli da je to bio krivi potez u ovo vrijeme.

- Čini mi se da u vrijeme recesije ne bismo trebali ulagati u takav sustav. To je dosta ''skupi sport'' za našu financijsku situaciju. Mi nismo grad takvih razmjera da se ne bismo mogli na drugi način obračunati s kriminalom - rekla je Čičin-Šain, koja smatra da je policijski rad kod hvatanja zločinaca bio zadovoljavajući, a u pravosuđu se događaju pogreške, čime se osvrnula na činjenicu da su snimke neupotrebljive kao dokaz na sudu.