U MSU-u Srnec falsificiran, slike okrenute naopako

Grupa kulturnjaka na tribini je kritizirala neke pojave u MSU-u, poput šizofrenog postava, mobbinga te nefunkcionalne i preskupe zgrade.

Na tribini "U susret Muzeju suvremene umjetnosti-2010", održane u četvrtak navečer u organizaciji Academie Moderna, grupa kulturnjaka iznijela je niz kritika na rad Muzeja suvremene umjetnosti, piše Zagrebancija.

Među njima su i "Šizofren postav", mobbing među zaposlenima, nefunkcionalna i preskupa zgrada, obezvrjeđivanje umjetnika i djela, koncepcija koja se bazira na zabavi, nestručan kadar i miješanje politike. Zabilježen je i bizaran slučaj postavljanja slika naopako.

Zgrada vrijedi 500 milijuna, fundus 47 milijuna kuna

S ciljem da napokon se napokon otvoreno u javnosti, bez tabua, izloži niz kontroverzi vezanih uz najskuplju hrvatsku kulturnu instituciju, okupili su se arhitekt Nikola Polak, kazališni teoretičar i dramaturg Vjeran Zuppa, povjesničari umjetnosti Mladen Lučić, Zvonko Maković i Janka Vukmir te umjetnik Damir Sokić, koji je među okupljenima bio i najstrastveniji govornik.

- Bojim se Muzeja i ljudi koji tamo rade, jer djelo koje tamo uđe će izaći kao nedjelo. A ako ostane iz njega će isisati umjetnost i ostati će ambalaža - rekao je Šokić.

On je inače bio i predsjednik Upravnog vijeća MSU, ali je na to mjesto dao otkaz. Sokić je izlaganje započeo s metaforičkom željom za rušenjem hotela, a kasnije je prešao i na nabrajanje šokantnih brojčanih podataka o fundusu Muzeja.

- Po procjeni u zgradi koja vrijedi skoro 500 milijuna kuna, procijenjena je vrijednost fundusa 47 milijuna. Devet tisuća kuna pod djelu! - navodi Sokić. Svoju teoriju obezvrjeđivanja umjetnosti opisao je i slikom dvije tisuće djece koja se guraju pored djela Vojina Bakića, kako bi došli na red za tobogan.

Šokić je također kritizirao i prvu izložbu u Muzeju, ali ne umjetničku veličinu Aleksandra Srneca već produkciju kolekcionara Marinka Sudca. Njega je Sokić nazvao poduzetnikom koji iskorištava javno dobro kao svoj reklamni izlog. - Prema Srnecovim skicama napravljeni su falsificirani, predimenzionirani objekti - dodao je Sokić.

I povjesničar umjetnosti Mladen Lučić, koji je u toj instituciji kao kustos radio više od 20 godinem, također je kritizirao "zabavni aspekt" Muzeja i okretanje prema posjetitelju kao subjektu.

"Bunker omeđen s tri strane"

- Svi smo sanjali Muzej, ali sada smo razočarani. MSU je nečitljiv, neupotrebljiv, needukativan i gotovo se bezobrazno obračunava s povijesnim naslijeđem koje bi trebao njegovati. Ovdje je hrvatska kultura spala na najnižu razinu - rekao je Lučić, prisjećajući se i svih onih kustosa koji su u MSU iznjedrili suvremenu scenu, ali su u međuvremenu "zamijenjeni".

Govoreći o krivim vrijednostima nabrojao je i umjetnike koji su izostavljeni, a to su Ljubo Ivančić i Krsto Hegedušić, zatim i krivo okrenute radove "Pafama" Josipa Seissela, te predstavljanje samo jednog Džamonjinog rada, piše Zagrebancija.

Na nelogičnosti se osvrnula i Janka Vukmir, predsjednica Instituta za suvremenu umjetnost, koja zgradu vidi kao "bunker omeđen s tri strane", koji odražava stav prema publici ali i prema, dobronamjernim zaposlenicima, koji su iz Muzeja otišli zbog loših međuljudskih odnosa, o kojima se govori već deset godina.

Kao odgovorne za sve nedaće vezane uz Muzej Zvonko Maković je nabrojao vlasnike MSU-a, a to su gradska uprava, gradonačelnika Milana Bandića, Ured za kulturu na čelu s Duškom Ljuštinom te Davora Jelavića, koji je glavni u Uredu za izgradnju grada.

Njih se još čeka da Odboru za kulturu prikažu sve buduće troškove i troškove gradnje Muzeja, kako bi se mogao ponovno na Skupštini razmotriti zahtjev gradonačelnika za dodjelom polovice osnivačkih prava državi. Prijedlog je, naime, na zadnjoj sjednici odbačen, upravo zbog nedostatka tih informacija.

Još uvijek nije ni objašnjeno kako je ukraden dio rada "Okviri" koji je trebao biti izložen u Muzeju, niti zašto se zgrada gradila odlučili lexanom, materijalom kojemu je trajnost 15 godina.