Učenici i studenti rekorderi prosvjeda u Zagrebu

Nije prošao niti jedan mjesec u 2008. godini a da građani nisu zbog nečega prosvjedovali: plaća, Horvatinčića, mature, Busha...

U svega dvanaest mjeseci, odnosno 366 dana koliko je trajala 2008., inače prijestupna godina, na zagrebačkim se ulicama održalo više od 30 prosvjeda.

Točnije, nije prošao niti jedan mjesec, a da Zagrepčani nisu zbog nečega prosvjedovali, okupljali se na ulicama, marširali, vikali i hrabro nosili mnoštvo transparenata. Osim ''Prijatelja životinja'', koji stalno organiziraju peticije, i ''Zelene akcije'', ovogodišnji su rekorderi učenici, srednjoškolci i studenti, koji su u prosjeku svaka dva mjeseca prosvjedovali.

Tri tisuće građana protiv Horvatinčića, Bandić lopov zbog komunalija

Početak godine obilježila su dva velika prosvjeda. Krajem siječnja, u razmaku od četiri dana, na zagrebačkim se ulicama prosvjedovalo zbog Horvatinčićevog projekta ''Cvjetni trg'' i poskupljenja cijena komunalnih usluga.

U bubnjeve se udaralo iz sve snage. Photo Siniša Bužan

Prosvjed protiv devastacije jednog od najljepših trgova u centru grada, 26. siječnja, podržalo je tri tisuće građana, koji su naoružani tavama, poklopcima i kuhačama pokušali gradskim čelnicima probiti uši te na taj način zaustaviti rušenje kina ''Zagreb'' i gradnju ogromnog kompleksa u samom srcu Zagreba. Međutim, nisu uspjeli. Čak nije pomogla ni peticija s 50 tisuća potpisa. Naime, istovremeno s prosvjedom poduzetnik Tomo Horvatinčić održao je konferenciju na kojoj je najavio gradnju garaže koja je u javnom interesu grada. To se, očito, svidjelo zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću koji je poslije u Gradskoj skupštini prihvatio taj projekt.

Četiri dana nakon toga, 30. siječnja, dvjestotinjak je sindikalnih povjerenika izviždalo zagrebačkog gradonačelnika ispred Gradskog poglavarstva. Povod nije bio Horvatinčićev projekt, već povećanje cijena komunalnih usluga. Ne štedeći sindikalna pluća, prosvjednici su Bandiću poručili da je lopov te da će prosvjedovati sve dok se ne snize cijene. Iako se do kraja godine nisu niti jednom ponovno okupili, cijene se nisu smanjile. Makar je to gradonačelnik obećavao i obećavao.

Fizički obračun zbog Trga maršala Tita, akcija ''čišćenja'' Zagreba

U veljači, pak, građani su prosvjedovali zbog promjene, odnosno ostanka imena Trga maršala Tita. S jedne strane ulice, 9. veljače, okupilo se tri tisuće građana koji su tražili preimenovanje Trga maršala Tita u Kazališni trg, dok je s druge strane bilo 200 onih koji to nisu željeli. Prosvjed je započeo mirno, simboličnim prekrivanjem ''Zdenca života'' crnom plahtom, da bi verbalno dobacivanje kulminiralo fizičkim obračunom neistomišljenika. Četiri pripadnika ''Udruge mladih antifašista'' privedena su zbog svađe, tuče i vike, a protiv njih je podnesena i prekršajna prijava. Nakon fizičkog sukoba policija je na Trg maršala Tita poslala i pojačanje pa su se tenzije smirile. Ime trga još uvijek nije promijenjeno.

Masa ljudi glasno je pokazala svoje negodovanje zbog lova na tuljane te minutom šutnje odala počast milijunima tuljana koji su bili ubijeni u zadnjih nekoliko desetljeća. Photo eurogroupforanimals.org

U prvom tromjesečju 2008. godine nije bilo mnogo prosvjeda. No, ono što je obilježilo mjesec ožujak uzdrmalo je hrvatsku javnost, pa tako i majke navijača. Naime, točno polovicom mjeseca na zagrebačkom parku Ribnjak ubijen je 18-godišnji Frane Despić kojega se povezivalo s različitim skupinama navijača koje se često sukobljavaju. Potaknuti time, Bad Blue Boysi su organizirali okupljanje na Trgu bana Josipa Jelačića kako bi ''očistili'' Zagreb. Iako je tek nekolicina njih ponijela sa sobom metle, krpe i sredstva za čišćenje, skup je obilježilo njihovo vrijeđanje novinara te razbijena kamera. Na incident nije reagirao nitko iz policije, ali su zato majke navijača neposredno prije akcije ''čišćenja'' odlučile stati u obranu sinova i pozvati sve da primire strasti. Zamolile su Bad Blue Boyse da prekinu s fizičkim obračunima te najavile mirno okupljanje na Ribnjaku, kako bi bijelim ružama podsjetile na ubijenog Franu.

Neprestano nasilje bila je tema prosvjeda i ''Prijatelja životinja'', koji su se usprotivili nošenju tuljanovog krzna. Brutalnim slikama krvavih beba tuljana bez krzna i transparentima s natpisima "Zabranimo uvoz tuljanovog krzna u Europi", "Stop mučenju životinja zbog profita", ''Krzno je ubojstvo s predumišljanjem'' ili pak "Krzno je mrtvo, suosjećanje u modi", čak nekoliko stotina žestokih prosvjednika okupilo se na Trgu kralja Tomislava kako bi prolazeći kroz središte grada pa sve do Kanadskog veleposlanstva bili ''glasni u ime životinja'', zahtijevajući da se u cijelom svijetu zaustavi pokolj tuljana radi krzna.

Također, u ožujku su prosvjedovali i nezadovoljni instruktori autoškola, koji su se automobilima, trubeći, provezli od poligona na Borongaju do zgrade HAK-a u Novom Zagrebu.

Bushu povratna karta za SAD, prvi prosvjed zbog državne mature

Nekoliko velikih prosvjeda obilježilo je i travanj. Dan prije dolaska američkog predsjednika Busha u hrvatsku metropolu zaštitari su, a u organizaciji Republičkog sindikata radnika Hrvatske, prosvjedovali ispred Hypo Alpe Adria Centra, kako bi upozorili na niska primanja, teške i složene uvjete rada te pasivnost poslodavaca. Na prosvjedu se okupilo tek desetak zaštitara jer su ostali morali brinuti o Bushevom dolasku.

Prosvjed protiv Busha. Photo Siniša Bužan

Naime, 4. travnja Busha su u Zagrebu dočekala dva prosvjeda. Prvi na Cvjetnom trgu, gdje se potpisivala razglednica za njegov povratak u SAD, a drugi na Trgu Francuske Republike. Mirni je prosvjed započeo igrokazom ''Tko želi biti naftaš?'', s trojicom likova, voditeljem, ''Bushem'' i tajnim agentom koji je sve nadgledao. ''Bush'' je odgovarao na pitanja poput ''Je li Hrvatska u Rusiji?'', čime su okupljeni htjeli podsjetiti na sve gafove i nespretnosti američkog predsjednika.

Sredinom travnja na Trgu bana Josipa Jelačića okupilo se, pak, neviđeno mnoštvo građana nezadovoljnih općem stanjem u državi. Prosvjed je organizirao Sindikat te najavio opći štrajk u lipnju.

U travnju je održan i prvi veliki prosvjed srednjoškolaca koji su prosvjedovali zbog loše organizacije i nedostatka vremena za pripremu za državnu maturu. Za cilj su imali odgodu državne mature na nekoliko godina. Samo par dana prije velikog prosvjeda na Trgu bana Josipa Jelačića, u kampusu na Borongaju okupili su se studenti Hrvatskih studija koji su izrazili svoje nezadovoljstvo sanitarnim čvorovima, radom menze i sportskim terenima.

Na ulice izašli učenici, studenti, novinari i nezadovoljni ''mungosi''

Nakon učenika, na zagrebačke su ulice u svibnju izašli i studenti Prirodoslovno-matematičkog fakulteta prosvjedujući protiv ''Bolonje'', iako su im zahtjevi za upis redovnih studenata bez plaćanja školarina te omogućavanje studentima da završe studij po programu po kojem su ga upisali, prihvaćeni. Odmah nakon njih, na ulice su još jednom zbog uvođenja državne mature izašli srednjoškolci, ovaj put učenici prvih i drugih razreda zagrebačkih srednjih škola.

Igor Rađenović na prosvjedu kod Kamenitih vrata. Photo javno192

Osim nezadovoljnih učenika, a potaknuti sve češćim nasiljem te premlaćivanjem kolege Dušana Miljuša, dvjestotinjak novinara 6. je lipnja prosvjedovalo na jakoj kiši kod Kamenitih vrata. Čelnici HND-a podijelili su novinarima prosvjedno pismo naslovljeno na predsjednika Sabora Luku Bebića, premijera Ivu Sanadera, ministra policije Berislava Rončevića i ministricu pravosuđa Anu Lovrin, kao i majice s natpisima ''Nađite naručitelje!'' i ''Tko je Rončević?'', budući da ministar te večeri, kad je napad na Miljuša počinjen, nije znao tko je on.

Prosvjed novinara podržali su i djelatnici tvrtke ''Mungos'' koji su se, jednako kao i novinari, u lipnju borili za svoja prava. Naime, stotinjak ''mungosa'' okupilo se 17. lipnja ispred Fonda za privatizaciju gdje su tražili da im se isplate zaostala potraživanja iz prošle godine i plaća za svibanj te da se provede revizija tvrtke i osigura posao do kraja godine.

Početak srpnja još su jednom obilježili studenti, nezadovoljni načinom bodovanja natječaja za smještaj u studentskim domovima. Dogovor studenata pao je putem ''Facebooka'', na kojem su pozvali kolega da se suoče s nepravdom i korupcijom u SC-u. Također, u srpnju su prosvjedovali i mljekari koji su se traktorima dovezli pred Ministarstvom poljoprivrede.

Motociklisti prosvjedovali lipama, mirno okupljanje zbog ubojstva I. Hodak

Nakon rafala prosvjeda, kolovoz, rujan i listopad protekli su u laganijem tempu, bar što se bunta tiče. Nezadovoljni visinom cestarina koju moraju plaćati, nekoliko stotina motociklista 15. kolovoza prosvjedovalo je hrvatskim autocestama A1, s namjerom platiti cestarinu lipama. Međutim, spremni djelatnici naplatne postaje Lučko otvorili su svih dvanaest naplatnih kućica ta tako izbjegli gužvu koju su motociklisti htjeli prouzročiti.

Mnogobrojni građani došli su zapaliti svijeće. Photo javno192

I dok su motociklisti ''krstarili'' hrvatskim autocestama, u Zagrebu su se još jednom pobunili studenti. Pred sam kraj jesenskih rokova i završetak godine, studentima geodezije prijetio je nastavak studiranja zbog jednog jedinog predmeta, ''Analiza i obrada geodetskih mjerenja''. Kako bi pokušali doći do nekog rješenja, 150 studenta okupilo se u jednoj od predavaonica te molbu uputilo prodekanu i Fakultetskom vijeću. Na kraju su došli do rješenja pogodnog za obje strane.

Također, nakon prosvjeda ispred Kamenitih vrata, novo premlaćivanje, ovoga puta direktora Uprave Industrogradnje, bilo je povod za još jedan prosvjed novinara koji su podržale žrtve nasilja. Osim 300-tinjak novinara, građana i sindikalnih čelnika, koji su nosili majice s natpisima ''Država i mafija, brak iz računa'' i ''Mala zemlja za velike batine'', 28. lipnja prosvjedu se pridružio i sam pretučeni Josip Galinec te vlastima poručio kako je nezadovoljan s učinkovitošću policije.

Uz silno nezadovoljstvo građana, zagrebačke su ulice u listopadu šokirala i ubojstva usred bijelog dana. Prvo je od njih bilo ono Ivane Hodak, koja je ubijena ispred samog stana. Tako su se Zagrepčani, potaknuti brutalnim likvidacijama, poljuljanom sigurnošću, kriminalom i laži, okupili 7. listopada na Cvjetnom trgu, organizirali miran prosvjed i zapalili svijeće za sve one koji su napunili rubrike ''crne kronike''. Pažnju Zagrepčana taj je dan privukao letak na kojemu je bila ispisana poruka - ''Jedna obitelj'' - koju su sačinjavali premijer Ivo Sanader, vlasnik ''Nacionala'' Ivo Pukanić, predsjednik Stjepan Mesić, Hrvoje Petrač, Nikica Jelavić, gradonačelnik Bandić, njegova desna ruka Slobodan Ljubičić i izručeni general Zagorec.

Prosvjedni koncert za Luku Ritza, ''Smrt fašizmu'' i ''Mjesto zločina''

Nakon ljeta, već kasne jeseni, došlo je do novog vala prosvjeda. U 2008. godini još se jednom istaknula i udruga ''Prijatelji životinja'', koja je 25. listopada prosvjedovala zbog transporta krava koje su ostavljene na državnoj granici, dok su se u studenome javno okupljali studenti, ''Zelena akcija'' i svi oni koji se na bilo koji način osjećaju isključeno. Također, održan je i prosvjedni koncert za Luku Ritza, koji je umro od posljedica premlaćivanja.

Photo Bruno Pavuša

Povodom Međunarodnog dana protiv komercijalizacije školstva, 5. studenoga, na zagrebačkim se ulicama okupilo više od tisuću studenta koji su cijelim gradom, od Filozofskog fakulteta, preko Vukovarske, Savske, Frankopanske, Ilice i Mesničke ustrajali u uvođenju besplatnog školovanja u hrvatsko visoko školstvo. Kako se približavala Katarininom trgu, povorka je bila sve glasnija, a s obzirom na to da studenti nisu mogli na Markov trg, izgradili su si maketu crkve te je postavili na Katarinin trg.

Deset dana poslije toga Zagrebom su marširali alternativci, punkeri, homoseksualci, umirovljenici i svi oni koji su protiv mržnje, nacionalizma, predrasuda, homofobije, primitivizma, fašizma, rasizma, antisemitizma, nasilja, šovinizma, netolerancije, seksizma i transfobije. Naime, s Trga kralja Tomislava 100-tinjak je građana, a povodom Međunarodnog dana solidarnosti i Međunarodnog dana borbe protiv fašizma, krenulo marširati sve do Trga žrtava fašizma kako bi transparentima poput ''Smrt fašizmu'', ''Marš protiv nasilja u ovom gradu'', ''Stari, imaš kunu, treba mi za pancirku'' te ''Kapitalizam i država - glavni izvor nasilja'', progovorili o problemima društva. Nakon kratkih govora, prosvjednici u položili vijenac ''Smrt fašizmu''.

Sanaderovo stezanje remena, igranje golfa i još jednom Trg maršala Tita

Studeni su obilježila i dva prosvjeda ''Zelene akcije'', jedan ispred Gradskog poglavarstva gdje su se još jednom pobunili protiv devastacije Cvjetnog trga, a drugi ispred Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, koje su omotali žutom trakom ''Mjesto zločina'', čime su željeli dokazati kako Gradom vlada ''esdepeovsko-hadezeovska građevinska klijentela''.

I opet, kao što su i najavljivali, u studenom su je još jednom okupili učenici, ovoga puta strukovnih i umjetničkih škola. Povod - državna matura.

Na samom kraju godine održan je najveći prosvjed, o kojemu se najviše i pisalo. Organiziran preko ''Facebooka'', međugradski prosvjed nazvan ''Stegnite vi svoj remen, bando lopovska'' povukao je i brojna druga pitanja na površinu, poput selektivnog rada policije. Pozivi za prosvjed 5. prosinca krenuli su nekoliko tjedana prije, kada su na internetu objavljene slike premijera kao Grincha koji je ukrao Božić. Grupu na ''Facebooku'' činilo je 60 tisuća građana iz svih dijelova Hrvatske, dok se na Trgu bana Josipa Jelačića okupila solidna masa ljudi. No, iako su predstavnici prosvjeda predali nekoliko desetaka zahtjeva, do danas su svi ostali ignorirani.

Pola godine od prvog prosvjeda za promjenu imena Trga maršala Tita održan je još jedan, iste teme. Na jednoj strani ulice bili su oni koji su se zalagali za imenovanje Trga maršala Tita u Kazališni trg, a s druge oni koji su bili za ostanak sadašnjeg imena. Srećom, ovoga puta nije došlo do obračuna neistomišljenika, ali ni do promjene imena navedenog trga. Sredinom prosinca prosvjedovali su i vozači i korisnici autoplina, tražeći ispred Inine zgrade da ih se poštuje kao potrošače. Korisnici UNP-a tražili su od Vlade i Hrvatske da osigura stabilnost snabdijevanja tržišta plinom izgradnjom skladišta, da se pomogne gospodarstvenicima koji su pred bankrotom zbog nestašice plina, da se ukinu dodatna davanja na autoplin pri registraciji te da ne izvoze plin da bi zaradili.

Nadalje, donošenje Zakona o golfu, cijene zemljišta i plastične vrećice također su teme koje su obilježile ovogodišnje prosvjede.