1. SRPNJA 2013. 19:07h

Uvođenje novih autotaksi licenci izazvalo burnu raspravu

Foto

Zagreb
0

Tekst

Za razliku od zasjedanja ostalih skupštinskih odbora koji su protekli mirno i bez većih neslaganja, današnja sjednica Odbora za komunalno gospodarstvo prošla je u znaku burnih rasprava i sukoba.

Prve tenzije je izazvala Odluka o komunalnom doprinosu. Njome se predlažu niže cijene doprinosa za vlasnike nezakonito izgrađenih zgrada  koje su u postupku ozakonjenja. Na taj bi se način cijene komunalija umanjile za određeni iznos ovisno o zoni u kojoj je smješten objekt. Za obveznike koji su branitelji Domovinskog rata komunalni doprinos se ovim prijedlogom umanjuje za 10% pod uvjetom da mu je to jedina nekretnina, a nižu cijenu će plaćati i onaj tko je sudjelovao ili sam financirao izgradnju ceste, javne rasvjete, javnih površina i groblja, ako to dokaže valjanom dokumentacijom. Komunalni doprinos koji se plaća za nezakonito izgrađenu zgradu ili stan u višestambenoj zgradi koja se koristi za vlastite potrebe, a koji se plati jednokratno u cijelosti, neovisno o veličini zgrade, plaćao bi se uz popust od 25%.

Rasprava su pokrenuli SDP-ov Zvane Brumnić i HDZ-ov Mario Župan zbog nejasnoće tko ima pravo na umanjenje cijene ukoliko je netko od članova kućanstva branitelj. Ima li pravo na 'popust' podnositelj zahtjeva koji recimo može biti i braniteljeva supruga ili on mora osobno podnijeti zahtjev i što u slučaju da je spriječen?

Odluka je prihvaćena uz tri glasa za, i jedan suzdržan. Predsjednik Odbora Vladimir Ferdelji pritom je istaknuo kako se ovom odlukom šalje loša poruka  svima onima koji su legalni gradili, a istovremeno ide na ruku onima koji su zaobišli zakon.

Druga točka i ujedno ona oko koje se diglo najviše prašine odnosi se na odluku o izmjeni Odluke o autotaksi prijevozu. Naime, dosadašnjom odlukom broj dozvola za područje Grada Zagreba utvrđivao se prema posljednjem popisu stanovništva u omjeru jedno vozilo na 600 stanovnika, a jednom autotaksi prijevozniku  se pritom moglo izdati najviše pedeset dozvola.

Sada  se predlaže izmjena Odluke o autotaksi prijevozu na način omjer promjeni s 1:600 na 1:500 kako bi se omogućilo izdavanje dozvola svim prijevoznicima koji su ispunili uvjete. „Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine Grad Zagrebu ima 792 875 stanovnika, što prema omjeru 1 dozvola na 600 stanovnika omogućuje izdavanje 1321 dozvole. U 2012. godini na području Grada bilo je 1103 autotaksi prijevoznika. Stoga je 3. rujna 2012. godine raspisan javni poziv za dodjelu 200 novih dozvola. Na poziv se javilo 218 autotaksi prijevoznika koji su tražili ukupno 556 dozvola. Obradom zahtjeva utvrđeno je da je ukupno 185 prijevoznika zadovoljilo uvjete za dobivanje 359 dozvola, dakle 159 dozvola više nego je bilo objavljeno da se izdaje dozvola“, rekao je Mijo Bezer, pomoćnik pročelnika Gradskog ureda za promet.

HDZ-ov Mario Župan nazvao je odluku udarom na male obrtnike i pogodovanje poduzećima poput Cammea koja ne plaćaju porez i koja su već sada u milijunskim dugovima. Prijedlog nije naišao na odobravanje ni kod Zvane Brumnića (SDP) koji je rekao kako žali što se ovakva odluka donosi samo kako bi se razrješio natječaj donešen u prošlom sazivu Skupštine. Istaknuo je kako je potrebna detaljnija analiza tržišta kako bi se vidjelo trenutno stanje i omjer ponude i kvalitete usluge.

Ni predsjednik Odbora Ferdelji nije bio blagonaklon prema prijedlogu. Rekao je kako bi se davanjem novih licenci prihvatio socijalistički način upravljanja u kojem isti posao obavljalo pet osoba, a jednako kvalitetno ga može obaviti i jedna osoba. Ne samo da bi pala produktivnost sadašnjih taksista, nego bi se male obrtnike gurnulo na sam rub, smatra Ferdelji.

Za razliku od njih, prijedlog s podržali nositelji Bandićeve liste Darko Katuša i Katarina Tonković. Katuša je istaknuo kako građane nitko ne pita što oni misle i žele,  dok Tonković vjeruje kako bi u ovim teškim vremenima davanjem novih licenci omogućilo nova zaposlenja.

Prijedlog o izmjeni Odluke o autotaksi prijevozu na Odboru nije prošao,  njegovi članovi su na kraju zatražili i da se napravi analiza koja će dati presjek postojećeg stanja te predviđanja kako bi eventualno prihvaćanje izmjena utjecalo na tržište.

Bez rasprave nije prošao ni prijedlog o izmjenama i dopunama Odluke o utvrđivanju naknade za zbrinjavanje otpada i o određivanju granice područja za umanjenu vrijednost nekretnine. Odlukom se uređuje visinu naknade u iznosu od 25 kuna po toni otpada koju vlasnik građevine za zbrinjavanje otpada ili nositelj drugih stvarnih prava na toj građevini plaća Gradu Zagrebu.

Navedenom odlukom stavljena je izvan snage Odluka o naknadi vlasnicima nekretnine u neposrednoj blizini odlagališta otpada Prudec- Jakuševec. Izmjenom Pravilnika omogućeno je Gradu Zagrebu da odlukom odredi koeficijent umanjenja tržišne vrijednosti do 0,3, u odnosu na ranije određeni koeficijent od 0,15, te da se  odredi duži rok isplate razlike između tržišne vrijednosti nekretnine i umanjene vrijednosti nekretnine.

Iako je odluka prihvaćena, Brumnić je zatražio da se do sjednice Skupštine dostavi izjava o fiskalnoj odgovornosti koja trenutno nije priložena u dokumentaciji.

Odluka o smanjenju cijena parkinga koje bi ovisno o zoni bile niže do dvije kune, a sve u cilju rješavanja problema praznih garažnih prostora u centru grada zapela je oko bespotrebne rasprave o klasifikaciji rezerviranih tj. povlaštenih parkirališnih mjesta i onih običnih. Potegao ju je ponovo Brumnić, a zaključio Ferdelji koji je dodao kako on predsjeda Odborom i kako smatra da je Brumnić dobio traženi odgovor. Ferdelji je dodao i kako svako snižavanje cijena treba pozdraviti kao dobru odluku. Prijedlog je jednoglasno prihvaćen.

Na kraj iscrpne sjednice  došao je i Sporazum o sufinanciranju izrade studijsko-projektne dokumentacije za prijavu projekta "Projekt Zagreb - razvoj sustava vodoopskrbe i odvodnje" za razdoblje od 2013. do 2015, a koji je predstavio Miro Laco, pročelnik gradonačelnikova ureda. Nesporazum je izazvao vremenski period koji se navodi u naslovu projekta, budući da su u pitanju tri godine, a za samu izvedbu studije bi prema sadašnjim procjenama trebalo godina do dvije. Ipak kako je Laco objasnio, sama realizacija, ukoliko bi projekt bio prihvaćen, mogla bi trajati i do 2020., odnosno nije ograničena na trogodišnji period.