Vladina strategija: Davljenje pilića i glađenje bikova

Investicijski zamašnjak koji bi Hrvatsku trebao dovesti na put puta izlaska iz krize kako zna reći premijerka, koja je predstavila novi investicijski program Vlade, ili, niz želja i propusta kako ga krsti Zoran Milanović?

Istina je, kako najčešće biva, negdje u sredini. No, upada u oči da se investicijski program oslanja na vanjske i velike domaće igrače, a oni su uglavnom nezainteresirani za ukupan razvoj, već, za svoj ekstra profit. Replicirati će neki kako bez velikih nema niti malih. I, to bi bilo točno da se u Hrvatskoj stvarnosti zahvaljujući lošoj zakonskoj i poreznoj regulativi ne odvija proces opraštanja velikima i žmikanja malih. Za investicije najavljene iz Banskih dvora već vidimo zainteresirane poput  Ingre,ili recimo, IGH-a.

To su građevinske  tvrtke bez ijedne lopate, a koje, zbog velikog kapitala, redovito dobivaju najveće poslove. Radove obavljaju druge, treće, četvrte ruke...Mali podizvođači koji nose gro radova uvijek na kraju ostanu najkraćih rukava. Ili im se ne plati, ili ih se raznim aneksima ugovora natjera na ponižavajuće ustupke. A upravo njima ministarstvo financija promtno sjeda ovrhama na žiro račune ne pitajući ih jesu li fakture koje su poslali uspjeli i naplatiti. I, upravo se njima sprema još jedan program Vlade koji će ih brže bacati u stečaj i isključiti s tržišta rada.

Martina Dalić će još učinkovitije nastaviti Šukerovu politiku davljenja pilića i glađenja bikova. Prije nego je investicijski program i otišao u eter već su se javili zastupnici strateških ulagača s teorijama o neisplativosti ako im se ne dozvoli dizanje cijena naknadnih usluga u nebo, već su počele usporedbe s europskim tržištima, već bi dizali cijenu plina na europsku razinu iako Europa taj plin uvozi, a Hrvatska ga proizvodi. Nismo li već iskusili svu dobrohotnost strateških ulagača. Strane banke ubiru u Hrvatskoj najveće kamate, izgurali su nacionalnu valutu i vezali nas valutnim klauzulama, trgovački centri u devedeset posto prodaju stranu robu, Deutche telekom eksploatira i zadnji komadić hrvatskog kabla, a u infrastrukturu ne ulaže ništa držeći nas tako tehnološki inferiornima u odnosu na Europu i ostatak svijeta, strateški partneri poput Orca isisavaju supstancu i stalno traže nove ustupke...

I, gdje je tu onda prostor za razvoj ukupnog gospodarstva koji će dovesti do rasta standarda hrvatskog stanovništva? Kada bi se pobrojale samo u protekloj godini otkrivene afere i kaznena djela u financijskom poslovanju (Fimi medija, HEP, Hrvatske auto ceste, Hrvatska željeznica, razna ministarstva i fondovi, Hrvatska poštanska banka, Podravka...) došli bi do iznosa koji bi pokrio Šukerova zaduženja na svjetskom financijskom tržištu. A govorimo samo o otkrivenim aferama. Uvoznički lobi  godinama sustavno uništava hrvatsku proizvodnju. Energetski i telekomunikacijski sektor koji iskazuje u kontinuitetu veću dobit prepustili smo i prepuštamo strancima. Hrvatski sabor u Sanaderovo doba donosi protuustavne zakone koji stranim korporacijama, praktično bez kune, ustupaju korištenje zemljišnih resursa. Kreator tog zakona Dražen Breglec nagrađen je, neki dan,  Nadzornim odborom.

Podravkina Vegeta nema niti jedan sastojak proizveden u Hrvatskoj, ni vrećice, boje, mrkve, peršina, soli!? Zna li gazdarica za tu činjenicu? Jedni te isti makro i mikro ekonomisti dva desetljeća prodaju maglu javnosti što i kako bi trebali, iako su upravo oni obnašali i obnašaju glavne dužnosti u gospodarstvu Hrvatske, osmislili i proveli privatizacijsku farsu, obogatili se i pretvorili u elitni stalež. Zemlja s četiri milijuna stanovnika, prirodnim bogastvima i geostrateškim položajem poput Hrvatske skoro da nije trebala niti osjetiti poigravanje američkih bankarskih špekulanata. Uništava je pohlepa i kriminal u vlastitim redovima. Hrvatskoj trebaju radikalne mjere zaštite i spašavanja gospodarstva od nekontroliranog uvoza, discipliniranja bahatog bankarskog sektora, subvencioniranja perspektivnih gospodarskih grana, sudskim odlukama vratiti milijarde isisane kriminalom,  i izgradnja pravednog općeg vrijednosnog sustava.